Sezona je, službeno, bila dobra. Ali, dok je Hrvatska u listopad ušla s tri posto više gostiju, recimo, Španjolska, koja je ozbiljno u overturizmu, ljetos ih je imala 7,3 posto više nego lani. Također, Španjolska za razliku od Hrvatske nije imala minus iz Njemačke. Što to govori o sezoni u Hrvatskoj i jesu li prihodi jedino što je po svim kriterijima dobro te o drugim aktualnostima razgovaramo s turističkom analitičarkom dr. sc. Sanjom Čižmar.
– U kontekstu aktualne tržišne situacije, sezona je vrlo dobra. Moramo se realno osvrnuti oko sebe i analizirati ono što se događa na Mediteranu, ali i u Europi kao našem najvećem tržištu. Tijekom post-COVID razdoblja, na valu visoke potražnje ostvarivali smo natprosječne turističke rezultate. U tom pobjedničkom mentalitetu gdje smo bili prvak Mediterana, nismo dovoljno kritički sagledavali rok trajanja takvog trenda, što je neke uvjerilo da se na tržištu može prodati proizvod osrednje kvalitete po premium cijeni. Ovo je prva godina s normalnom konkurentskom aktivnošću svih turističkih destinacija i pobjeđuje onaj koji nudi veću vrijednost za novac. Možda zvuči kao floskula, ali u svijesti je potrošača: što dobivam za ono što plaćam? Posebice je vidljiva opreznost Nijemaca i veliko je pitanje jesu li upravo zbog odnosa vrijednosti za novac ove godine manje birali Hrvatsku, a više druge mediteranske destinacije. Ove godine ponuđači turističkih usluga koji su ulagali u kvalitetu nisu imali problema. Zato i tvrdim da je sezona bila uspješna, ne smijemo se osvrtati na segment koji kaska u kvaliteti i ne prilagođuje cijene.
Najviše problema imao je obiteljski smještaj, očekivano?
U posljednje dvije godine na tržište je stavljeno 110.000 kreveta u kratkoročnom turističkom najmu, dakle tzv. komercijalnih i nekomercijalnih kapaciteta. Tržište je preplavljeno tim kapacitetima, a zauzetost im je 50-ak dana godišnje. Znamo da u toj masi ima onih koji ne ulažu u kvalitetu, u najboljem slučaju prosječnih. Kada potražnja stagnira, onda radi ono što se zove nevidljiva ruka tržišta. U ovom slučaju je vrlo vidljiva i to na kratki rok. Dakle, dok se konkurencija turističkih destinacija na Mediteranu normalizirala, kod nas je uslijed dosadašnje laissez-faire porezne politike svake godine sve više kapaciteta za kratkoročni turistički najam. Vjerujem da će pod utjecajem najavljenih poreznih promjena dio iznajmljivača razmisliti i o prelasku na dugoročni najam. Prvenstveno u većim mjestima i gradovima.
VEZANI ČLANCI:
Nakon više desetljeća bujanja broja kreveta u privatnom smještaju sada se kroz više zakona pokušava tome stati na kraj. Je li prvo ipak trebalo razdvojiti status stvarnih obiteljskih iznajmljivača i običnih rentijera?
Mjere koje donosi Zakon o turizmu, Zakon o upravljanju zgradama i najavljene porezne promjene dobro su usmjerene te predstavljaju dio slagalice strateškog upravljanja turizmom kroz trokut turističke politike, upravljanja prostorom i porezne politike. Radi se o tektonskim promjenama koje će na srednji i dugi rok promijeniti strukturu tržišta turističke ponude. Činjenica je da prekomjerno bujanje objekata za kratkoročni turistički najam ugrožava i prostor i lokalni život. Činjenica je i da smo bili porezna oaza za ulaganje u nekretnine, što je imidž koji si nijedna ozbiljna ekonomija ne bi trebala dopustiti, a vjerujem da će izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ponuditi i rješenja razlikovanja obiteljskog smještaja i komercijalnog kratkoročnog turističkog najma.
U međuvremenu, apartmani i dalje niču, nedavno je Falkensteiner najavio gradnju 88 premium apartmana u Zadru.
Nedovoljno se razlikuje privatni smještaj te organizirano bavljenje turizmom u turističkim naseljima. Radi se o potpuno drugoj vrsti proizvoda, koja u slučaju organiziranog turističkog naselja znači ponudu smještaja u hortikulturno uređenom resortu, kvalitetu i raznovrsnost ponude i zapravo kroz sustav sale-leaseback nudi i mogućnost da se apartmani, osim što su prodani, i komercijalno iznajmljuju na tržištu. Budući da su takvi resorti uobičajeno vezani uz hotel, postoje pretpostavke da ta mikrodestinacija živi veći dio godine, što nije slučaj s privatnim smještajem.
Koliko će vremena trebati da hrvatski turizam prijeđe iz faze nekontroliranog rasta u eru održivog turizma, više kvalitete i dužih sezona?
Pojedine destinacije zaista su preopterećene velikim brojem objekata kratkoročnog turističkog najma i sada preostaje jedino tražiti rješenja da se sezonski udar na infrastrukturu smanji, a kvaliteta života lokalnog stanovništva poboljša. U svijetu ne postoje pozitivni primjeri repozicioniranja turističkih destinacija na kratki rok, tako da i mi moramo razmišljati o dugom roku. Sve drugo bilo bi neozbiljno.
VEZANI ČLANCI:
Prihodi, što je u konačnici i najvažnije, rastu i ove bi godine mogli premašiti i 15 milijardi eura. Je li to odraz rasta kvalitete ili famozne pohlepe domaćina?
Stopa rasta prihoda od turizma od 7,5% u prvom polugodištu 2024. u odnosu na isto razdoblje lani je zadovoljavajuća. Valja imati na umu da je od lipnja 2023. do lipnja 2024. godišnja stopa inflacije bila 2,4%, što znači da je realan rasta prihoda 5,1%. U istom razdoblju je broj noćenja povećan za 2,5%, što znači da je prihod po noćenju povećan za 2,6%. No, prihode od turizma treba promatrati dugoročno. Činjenica da je u 2023. ostvareno 14,6 milijardi eura, a u 2012. prije ulaska Hrvatske u EU, 6,84 milijarde eura, govori o kumulativnoj stopi rasta za 113,5%. To je respektabilan rezultat i govori o natprosječnom trendu rasta u okvirima Mediterana.
U turizmu se svi zaklinju u kvalitetu, a mahom se investira samo u ono za što se mogu dobiti državne subvencije. Je li to dovoljno da se održi konkurentnost?
Od 2017. do 2019. godišnje investicije u dugotrajnu imovinu u djelatnosti smještaj i priprema i usluživanje hrane i pića iznosile su od 600-700 milijuna eura. Naravno, nakon COVID-a investicijski su volumeni drastično smanjeni, ali je ohrabrujuće da je već 2022. zabilježeno oko 550 milijuna eura investicije. U prošloj i ovoj godini investicije su znatno povećane te su se približile vrijednostima u razdoblju prije COVID-a.
GALERIJA Radovi na Žnjanu u punom su jeku, pogledajte kako izgledaju iz zraka: 'Bit će puno više od plaže'
I hoteli su privatni smještaj.