Ono što prekjučer nije rekla Europska komisija, rekao je jučer NATO u odgovoru na pitanje Večernjeg lista o tome kako doživljavaju odluku Arbitražnog suda koja, među ostalim, kaže da je Sveta Gera hrvatski teritorij: “To je bilateralno pitanje” koje će, uvjereni su u NATO-u, “dvije države riješiti na obostranu korist”. Pitanje smo postavili s obzirom na to da se slovenska vojska nalazi na teritoriju koji je nedvojbeno hrvatski, što je jedan od rijetkih, ako ne i jedini slučaj da vojnici jedne države saveznice borave na tlu druge države saveznice koja ih nije pozvala niti im naknadno dopustila taj boravak.
Nisu pozvani
Arbitražni sud, čiju odluku Hrvatska ne priznaje, tvrdi da je Sveta Gera (Trdinov vrh) na teritoriju Hrvatske, ali istodobno dodaje kako nije nadležan da odluči o zahtjevu Hrvatske (podneseno ranije tijekom arbitražnog procesa, prije povlačenja) i proglasi da “nikakvi slovenski službenici, bilo da su vojni, civilni, policijski ili sigurnosni, ne smiju ostati u objektu koji se nalazi na Svetoj Geri u hrvatskoj općini Ozalj”. Arbitri su ustvrdili da nisu nadležni da pozovu slovensku vojsku na povlačenje iz vojarne na Svetoj Geri, no za to bi, logično, morali biti “nadležni” bilateralni razgovori dviju država. A što o tome kažu u NATO-u?
– Hrvatska i Slovenija su dragocjene članice NATO-a. Obje države doprinose različitim naporima koje Atlantski savez čini na jačanju sigurnosti u euroatlantskom području. Obje imaju važnu ulogu u konsolidaciji sigurnosti na zapadnom Balkanu. I obje su potpisnice Washingtonskog sporazuma, čiji članak 1. kaže da se “potpisnice obvezuju, kako je navedeno u Povelji UN-a, mirnim putem riješiti bilo kakve međunarodne nesuglasice u koje bi mogle biti uključene, na način da se ne ugrožava međunarodni mir, sigurnost i pravda, te da će se u svojim međunarodnim odnosima suzdržati od prijetnje silom ili uporabe sile na bilo koji način koji nije u skladu s namjerama UN-a” – rekao je za Večernji list dužnosnik NATO-a. Izjava NATO-a važna je jer podsjeća na bilateralni kontekst ovog problema, koji zbog pitanja slovenske vojarne na Svetoj Geri može biti osjetljiv i za vojni savez u kojem su Slovenija i Hrvatska bliske partnerice.
Sporne točke na kopnu na granici Slovenije i Hrvatske – Brezovec, Tomšićeva parcela, Drage i Solane – na kojima je inzistirala slovenska agentica Simona Drenik i dala upute slovenskom sucu Jerneju Sekolecu da se za njih posebno založi, odlukom arbitražnog vijeća pripale su Sloveniji. To bi mogla biti slučajnost da u jednom slučaju – kod Brezovca – sud nije odstupio od metodologije utvrđivanja crte razgraničenja katastrom, koju je primijenio na ostalu kopnenu granicu, ustvrdivši da Ljubljana nema katastar te područje dao Sloveniji.
No, s druge strane, iako Hrvatska ne prihvaća arbitražu i smatra da EK nema nadležnost za bilateralna pitanja, što je jučer ponovio i premijer Andrej Plenković, iz diplomatskih se krugova može čuti da su neka rješenja korisna Hrvatskoj, posebice u budućim razgovorima o granici. Treba reći i da je čitanju presude u Haagu nazočio veleposlanik Srbije u Nizozemskoj. Hrvatska i u rješavanju granične crte sa Srbijom inzistira da se ona vodi katastrom, a ne, primjerice, tokom rijeke Dunav.
Švedska ne komentira
Analiza presude pokazuje da je rješenje “junctiona” ono što je Hrvatska već nudila Sloveniji – režim. Upravo zbog neteritorijalnog spoja Slovenija mora mijenjati zakone jer je u Pomorskom zakoniku već unijela da ima pravo na epikontinentalni pojas. Izjavu iz EK smatraju očekivanom jer je jedan od inkriminiranih sudaca, Bruno Simma, onaj koji je večerao sa slovenskim sucem, Nijemac. – Tu je ulogu odigrala i pravna služba vlade. Simma dolazi iz njihovih redova i dezavuiranje arbitražnog vijeća dezavuira njemačko pravosuđe – kaže nam jedan diplomat.
Za razliku od Njemačke, Švedska se izuzima iz priče: “To je bilateralni sporazum između dviju država, čijem potpisivanju smo svjedočili kao predsjedajući Vijeća Europe. Švedska ne namjerava komentirati odluku suda”, poručili su.
Hrvatska je u utorak poslala Sloveniji prosvjednu notu zbog incidenata od početka godine. Istodobno, primila je slovensku notu o primjeni arbitraže i sastanku premijera 12. srpnja.
Budimo realni, Arbitražni sud je donio odluku koju će Hrvatska morati ispoštovati. Igrali smo na kartu odluke Sabora o izlasku iz arbitraže i nažalost-izgubili. Problem Plenkoviću i Predsjednici je kako ispoštovati Odluku, a da ne navuku bijes pučanstva i političkih oponenata i ne ispadnu smiješni! Morat će kontra odluke Sabora i to za vladajuće predstavlja veeeeliki problem. Kako pojesti drek, a da ima okus kavijara!? Obzirom da je politika trgovina (osobito izražena u Plenkovićevom mandatu), treba gledati kako za uzvrat dobiti ustupke na drugim "kriznim žarištima", kojih Hrvatska u odnosima sa susjednim državama ima na pretek.