Odakle voda na Zemlji? Možda nije nastala kemijskim procesima nakon što se Zemlja ohladila, nego je na mlad skrutnjeni stjenoviti planet možda došla s udarima asteroida. To daje naslutiti istraživanje koje je razotkrilo da asteroidi nisu samo mrtvo stijenje što se kaotično sudara u pojasu između Marsa i Jupitera, pa i vanjskoga prstena u Kuiperovu pojasu.
Znanstveni tim Humberta Campinsa sa Sveučilišta Florida u Orlandu putem infracrvenoga teleskopa na vrhu vulkana Mauna Kea na Havajima punih se sedam sati posvetio samo jednom, 228 kilometara velikom “krumpiru” analizirajući 85 posto njegove površine. Spektrografi su pokazali: prekriven je preljevom od leda i organskih spojeva kao što su policiklički aromatički ugljikovodici sa skupinama CH2 i CH3! To je istraživanje ponovljeno proljetos i za novi broj časopisa Nature posve je potvrdilo te nalaze. Što sad?
– To potvrđuje da se u međuplanetarnom prostoru voda može održati, umjesto da pod sunčevim zračenjem i slabom gravitacijom nestane u svemiru, kako se mislilo – kaže profesor Campins. To je ujedno i obrazloženje kako nastaju kometi: sudarima i drobljenjem asteroida veće gromade leda nastavljaju putovati svemirskim prostorom.
– Voda i sastojci života na tek ohlađeni planet mogli su dospjeti jedino padanjem kometa, a Zemlja je na ovoj udaljenosti od Sunca postala idealno mjesto da se tu i zadrži u tekućem stanju – nadovezuje se autor prethodnog istraživanja asteroida 24 Themis dr. Andy Rivkin sa Sveučilišta Johns Hopkins u Laurelu.
– Predugo smo bili zadovoljni vjerujući da znamo sve o nastanku asteroida, a sada se pokazuje da smo zapravo znali vrlo malo – objasnio je dr. Henry Hsieh s Kraljičina sveučilišta u Belfastu.
Slično je samozadovoljstvo nedavno urodilo iznenađenjem da na "mrtvoj" površini Mjeseca već 4,5 milijarde godina solarni vjetar proizvodi molekule vode te da se one ondje dijelom i zadržavaju.
Obamina najava o letu na asteroid, iščekivanje da se s uzorcima s asteroida Itokawa vrati japanski robot Hayabusa te da se 2015. godine s uzorcima kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko pozabavi europska sonda Rosetta, vraćaju asteroide u središte zanimanja astronomije i astrofizike.
Zanimljivo, \"znamo\" več dugo da ima 100 milijardi galaksija, analizira se sastav planeta oko nekih udaljenih zvijezda a tek jučer se otkrilo da na asteroidima ima zaleđene vode. Vrlo zanimljivo