Kriza izazvana koronavirusom, koji je unio uzbunu i nered kako na austrijsko tako i na brojna europska i svjetska tržišta rada, za sve je golem i potpuno nov šok, tvrdi šef austrijskog saveznog Servisa za zapošljavanje (AMS), poznati međunarodni stručnjak za tržište rada i predsjednik Mreže europskih javnih službi za zapošljavanje (PES Network) dr. Johannes Kopf. U razgovoru za Večernji list s ovim 47-godišnjim doktorom prava iz Beča doznali smo dosta o promjenama na tržištu rada u vrijeme pandemije COVID-19, velikim izazovima spašavanja radnih mjesta i do kraja godine čak pola milijuna nezaposlenih, što je rekord u poslijeratnoj Austriji, te nedostatnoj stručnoj radnoj snazi i „otvorenim vratima“ mladoj visokoobrazovanoj i kvalificiranoj radnoj snazi iz Hrvatske.
– Otvaranje austrijskog tržišta za hrvatske radnike dogodilo se u promijenjenim okolnostima za obje zemlje. Koronakriza nije navela Hrvate na povratak u domovinu, već ih je tijekom prvog “lockdowna” samo privremeno udaljila s tržišta. Neki su u Austriji ostali čekati razvoj situacije i ponovno „otvaranje“ Austrije, a neki su se vratili u Hrvatsku i pokraj svojih obitelji, gdje se osjećaju sigurnijima, pratili razvoj događaja s koronavirusom. Nevidljivim i opasnim neprijateljem koji još nikada nije bio tu na našim prostorima i sve je odreda zabrinuo, šokirao, natjeravši ih na promjenu koncepta rada – upozorava Kopf.
Pitamo ga znači li to da je koronakriza Hrvate ipak nagnala na bijeg iz Austrije? – Ne, nije! To pokazuje i razvoj stanja na austrijskom tržištu rada i kretanje broja zaposlenih Hrvata prije i nakon pojave korone, koji je izuzetno zanimljiv. Kada smo zadnji put razgovarali u veljači ove godine, dakle prije pojave korone, rekao sam vam da je na austrijskom tržištu rada ukupno oko 39.000 Hrvata i da je u potrazi za poslom u Austriji prosječno godišnje negdje oko tri tisuće hrvatskih državljana. Nove statistike zaposlenih pokazuju da je u usporedbi s 2019. u rujnu ove godine u Austriji bilo ukupno zaposleno 40.198 Hrvata, što je 4742, odnosno 13,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Stopa promjene zaposlenih rapidno se mijenjala. Još na početku koronakrize u ožujku ove godine bila je mrvicu iznad deset posto. Potom se s prvim lockdownom i zatvaranjem Austrije u travnju krivulja zaposlenosti Hrvata na austrijskom tržištu rada strmoglavila i (ne)zaposlenost je pala u podrum, ispod nule, na nekih minus 6 do 7 posto i mnogi su Hrvati ostali bez posla. Taj negativni trend potrajao je negdje do lipnja i početka ljetnog turizma, odnosno ponovnog zamaha građevinskog sektora. Novo oživljavanje tržišta rada uslijedilo je u srpnju, kada se je stopa zaposlenosti Hrvata ponovno popela na plus 7 do 8 posto, u kolovozu na oko 12 posto, a u rujnu na već prethodno navedenih 13,4 posto. I tako s rujnom ove godine imamo gotovo 5000 novozaposlenih Hrvata više nego lani u isto vrijeme. Time želim reći da je otvaranje tržišta 1. srpnja dovelo do očekivanog porasta broja hrvatskih radnika, koji najvećim dijelom rade u građevinskom sektoru, turizmu, industriji i trgovini – otkriva Kopf.
VIDEO Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?
Njegova procjena s početka godine bila da Austrija neće postati „obećana zemlja“ preplavljena Hrvatima nakon otvaranja austrijskog tržišta rada, poput Njemačke i Irske, i da će u nju godišnje doći oko 10.000 hrvatskih radnika očito je bila točna.
– Gledajte, Hrvatska nije velika zemlja. Time želim reći da nas Hrvati neće preplaviti, bez obzira na blizinu Austrije i da je tih 10.000 hrvatskih radnika godišnje za austrijsko tržište podnošljivo. U potrazi za poslom do sada je godišnje u Austriju dolazilo oko 3000 hrvatskih državljana. Trenutačno ih ima 4742. Vjerujem da će, ako se konjunktura oporavi, to imati odraza i na veći dolazak Hrvata s kojima su Austrijanci kulturno i povijesno povezani, međusobno se vole, poštuju i dobro razumiju. Hrvati za Austrijance nisu stranci, jer ih već desetljećima mnogo živi u Austriji. I obrnuto, Austrijanci desetljećima odlaze na odmor u Hrvatsku. No unatoč tome uvjeren sam da ih u zemlju neće doći iznad tih prethodno procijenjenih 10.000 – tvrdi naš sugovornik. Ali i tih 10.000 hrvatskih radnika dodatno će povećati ionako trenutačno najvišu stopu nezaposlenosti u Austriji nakon Drugog svjetskog rata. Tržište rada u Austriji opasno je poljuljano. Posla nema ni za domaće, a kamoli za strance. Koliki je trenutačno ukupan broj nezaposlenih i koliko je među njima Hrvata, pitamo Kopfa.
– Krajem listopada bilo je 424.000 nezaposlenih. Koronakriza, uključujući drugi lockdown i već tradicionalno visoka stopa nezaposlenih zimi zbog prestanka sezonskih radova, primjerice u građevinskom sektoru, jako povećavaju broj nezaposlenih. Stoga ih je zimi više za oko 100.000. Stanje na tržištu rada i dalje je jako teško. Procjene su da će nezaposlenost u studenome i prosincu u odnosu na kraj listopada porasti za 20.000 osoba. Prosječna stopa nezaposlenosti prema nacionalnoj definiciji na kraju listopada bila je 8,7 posto, što je rast od 1,7 postotnih bodova u odnosu na lani u isto vrijeme. Kad je riječ o Hrvatima u Austriji, krajem listopada bez posla su bila 5643, što je porast od 1370 nezaposlenih – upozorava naš sugovornik. Zanimalo nas je kako funkcionira model skraćenog radnog vremena u Austriji.
– U travnju je čak 1,3 milijuna zaposlenih radilo skraćeno i tako smo spasili od gašenja oko milijun radnih mjesta. Sada je taj model već treći put produljen, i to na šest mjeseci jer je ponovno zabilježen porast u smjeru od oko 150.000 ljudi koji skraćeno rade. To je atraktivan model za spas radnih mjesta i održavanja zaposlenosti. Ali i vrlo širokogrudan jer količina rada nije unaprijed određena pa je tvrtka znatno fleksibilnija. Model funkcionira vrlo jednostavno. Tvrtka plati samo odrađeni posao i pripadajuće socijalno osiguranje. To znači da, iako netko radi pola radnog vremena, dobije 80, 85 ili 90 posto svoje neto plaće. Kad je riječ o visokim primanjima, 80 posto, a niskim 85 ili 90 posto. Razliku plaće i socijalnih davanja do punog iznosa nadoknađuje naš AMS – ističe. Svejedno je protivnik dugoročnog skraćenog rada i požuruje okončanje tog modela.
– Skraćeno radno vrijeme sjajna je potpora gospodarstvu kad je riječ o kratkoročnim poremećajima i krizama, jer zaposlenici nisu otpušteni i ne mora se tražiti nove ljude. Nedostatak tog modela je da dugoročno radi tvrtku ovisnom i sprečava prilagodbu novim strukturama. Zapravo stabilizira poduzeća koja nisu više sposobna preživjeti jer su opterećena troškovima te se pritom predugo nepotrebno veže radnu snagu uz tvrtku kojoj nema spasa, što dugoročno nema smisla. Smatram da je dugoročno financiranje nerada propalih tvrtki samo odgoda propasti. Najbolji primjer je zrakoplovna industrija. Nema je smisla vječno održavati kada se već sada zna da se u budućnosti neće više toliko putovati kao prije. Rezove moraš napraviti odmah ili si propao – izričit je Kopf. Korona je uvelike srezala i zaposlenost mladih te stranih radnika na austrijskom tržištu rada.
Mladi i stranci dvije su skupine radnika koje je korona najviše pogodila. Prvi su s tržišta „otpali“ mladi ljudi, ali oni su i prvi koji su ponovno našli posao i tako si osigurali egzistenciju. Radnici sa stranim državljanstvom nakon prvog lockdowna nisu baš brzo našli radno mjesto, neki sada rade nešto posve drugo ili su nezaposleni, a dio njih napustio je Austriju. Stopa rasta nezaposlenosti stranaca iznosi negdje oko 20, a mladih oko 10 posto. Najveći su nam problem osobe koje su već dugo nezaposlene, koje su uglavnom nekvalificirane. Upravo ta stopa rapidno raste, što nas izuzetno zabrinjava. Starije osobe, generacija 50 plus i ljudi niže obrazovne razine uvijek su teže dolazili do posla. Stoga im pomažemo da steknu nove sposobnosti i usavrše se – kaže. Ipak, koronakriza je donijela i neke pozitivne pomake u austrijskom društvu.
– Među prvima javlja se još jača mobilnost, a i digitalna transformacija društva uznapredovala je zahvaljujući online komunikaciji, odnosno telekonferencijama i korištenju drugih tehnologija za održavanje sastanaka i učenja na daljinu. To sve je promijenilo svijet i ništa više neće biti kao prije. Pritom mislim i na poslovna putovanja, koja će biti enormno reducirana jer smo isprobali novu digitalnu tehnologiju i uvjerili se da dobro funkcionira. Ali i u organizaciji rada dogodili su se mnogi pozitivni pomaci. Naučili smo biti agilniji i brzo reagirati kako posao ne bi stao i virus nas pobijedio – upozorava Kopf. Znatno je promijenila i migracijske trendove u Austriji.
– I kriza nakon raspada bivše Jugoslavije i migrantska kriza 2015. i sada koronakriza pokazale su da EU u izvanrednim situacijama loše funkcionira. Stoga je do posebnog izražaja došao koncept nacionalne države koja strateške odluke donosi unutar svojih granica. Tako i kod migracije i migranata koji su k nama došli jer su to htjeli. Njihovim doseljavanjem porasla nam je stopa nezaposlenosti, ali istodobno smo i jako profitirali njihovim dolaskom jer smo ih zaposlili upravo u branšama u kojima imamo evidentan manjak radne snage. Planirali smo ove godine na tržište uključiti 50 posto izbjeglica i azilanata pristiglih u našu zemlju 2015. godine, riječ je o oko 10.000 osoba, no korona nam je pokvarila račune. Integriralo se tek 40 posto. U Austriji su uglavnom dvije velike skupine izbjeglica iz Sirije i Afganistana – otkriva naš sugovornik. Ali integracija žena na tržište rada i dalje je slaba strana.
– Žena je integrirano negdje oko 17 posto. To ne znači da su sve nezaposlene. One se prijave na AMS i nakon nekog vremena jednostavno nestanu i više nemamo s njima kontakt. Pogotovo ako im se suprug zaposli i nisu više obvezne prijaviti se na AMS ili se odluče na rađanje djece. To nas zabrinjava jer integracija sljedeće generacije najčešće, kad je riječ o tim skupinama, teče preko majke. Praksa je pokazala da je majka motor pokretač integracije u austrijsko društvo i, ako ona dobro zna njemački i dobro je integrirana, onda su to kasnije i njezina djeca – upozorava. Je li Austrija izabrala učinkovit put integracije stranaca u austrijsku sredinu?
– Austrija je izabrala put koji nije najbrži kad je riječ o integraciji na tržište rada, ali je motivirajući. Odlučila se za znatno teži i zahtjevniji put od nekih drugih zemalja – naučiti doseljenike njemački jezik i uložiti novac u njihovo obrazovanje kako bi bili kvalificirani radnici po austrijskim obrazovnim pravilima. A mladoj stručnoj radnoj snazi koja je već stigla s kvalifikacijama u džepu omogućiti što je moguće brže zaposlenje, jer ta integracija Austriju ništa ne košta i odmah joj može biti od koristi. Problem su žene, posebice s Bliskog istoka, koje radije ostaju kod kuće nego da idu raditi. To je šteta jer znanstveno istraživanje pokazuje da, primjerice, prosječna žena iz Sirije u svojoj zemlji ima relativno visoku kvalifikaciju – kaže Kopf.
Nije li nedavni teroristički napad u Beču pokazao da Austrija ima probleme pri upravljanju migracijom?
– Mogućnost upravljanja migracijom vrlo je mala. Ono što je važno jest da se s migrantima korektno i dobro postupa i da se pazi da se u zemlji ne stvara politička klima koja vodi k netrpeljivosti prema strancima. Naravno da je pritom vrlo važno pokušati sve potencijalno opasne ljude onemogućiti da teroristički i nasilno djeluju i držati ih pod kontrolom. Ne vjerujem da će teroristički napad u Beču, koji je bio više nego zastrašujući, imati posljedice na austrijsko društvo i tržište rada. Osobno ne vjerujem da je moguće da jedan jedini terorist ima sposobnost naše društvo tako destabilizirati – optimist je Kopf. Znači li to da ne očekuje poslije terora u Beču dodatno ograničen ulazak migranata u Austriju i na austrijsko tržište rada?
– Ne, ne očekujem manje migranata na domaćem tržištu rada. Jednostavno zato što je Austrija postala useljenička zemlja i kao takva ne može zaustaviti njihov priljev. Unatoč tome, Austrija je mnogo učinila u integraciji migranata u naše društvo, a pozitivan primjer su doseljenici iz bivše Jugoslavije. Oni migranti koji su kasnije uspjeli doći u Austriju imaju manje šansi naći posao. Integraciju je uvijek važno poduprijeti, no trenutačno je kod nas i u cijeloj Europi i svijetu prioritet svladati koronakrizu i spasiti radna mjesta i gospodarstvo od propasti.
VIDEO Opsadno stanje u Beču. Policija je objavila da je napad imao islamistički motiv.
Austrijsko tržište rada pod velikim je pritiskom zbog koronakrize, a u 2021. trebalo bi se oporaviti od njenih posljedica. Je li oporavak uopće moguć ako se do kraja ove godine, prema riječima ministrice Aschbacher, očekuje čak pola milijuna nezaposlenih?
– Očekujem od polovice sljedeće godine, nakon drugog kvartala, lagan oporavak gospodarstva i pad stope nezaposlenosti. Polazimo od toga da će se pojaviti cjepivo, koje će na ljude psihološki povoljno djelovati da je bolest svladana, a što bi za posljedicu trebalo imati povećanje potrošnje i ponovnu spremnost poduzeća na ulaganja. Mi se već za to pripremamo i započeta je najveća ofenziva koju je AMS dosad pokrenuo u Austriji. Dobili smo i dodatnih 700 milijuna eura i idućih ćemo dana, ili kada to dopusti drugi lockdown, početi s obrazovanjem gotovo 100.000 nezaposlenih. Naše je geslo: iskoristiti krizu za školovanje da bi, nakon što prođe, poduzeća odmah imala kvalificiranu radnu snagu – najavljuje.
Mislite li da će to pomoći Austriji, na jednoj strani suočenoj s velikom nezaposlenošću, a na drugoj s velikim nedostatkom stručnih i iskusnih radnika u nekim branšama i koja vas stručna radna snaga zanima?
– Tržište rada u Austriji koronakriza je također poljuljala. Mnogim poduzećima i tvrtkama nedostaje stručna radna snaga i ona je dobrodošla u Austriju nakon što se cjepivom obuzda koronavirus i svlada ova strašna bolest. Prioritet je kvalifikacija, a apsolutno veliki potencijal gospodarskog rasta i time zapošljavanja bit će na području građevinarstva, IT sektora, elektronike, njege starijih i nemoćnih osoba, u turizmu i drugim uslužnim djelatnostima poput elektroinstalatera i vodoinstalatera, bravara, tesara, krovopokrivača itd. Zanati su otporniji na krizu i oni koji imaju zanat lakše nađu posao nego fakultetski obrazovane osobe – navodi Kopf.
Znači da dijelite mišljenje kancelara Kurza o pojavi cjepiva početkom sljedeće godine i o povratku Austrijanaca u ljeto 2021. normalnom životu?
– Da, tako je! Znam da trenutačno nije zahvalno davati prognoze. Ali ne smijemo se uspavati, nego se moramo pripremati za povratak na novu stvarnost. Pred nama je još čitav niz pitanja, trenutačno bez odgovora: hoćemo li iz drugog lockdowna izaći jači ili će biti nužno i treće zatvaranje Austrije? Hoće li za Austriju neobično važan zimski turizam uopće funkcionirati? Hoće li se COVID-19 cjepivo pojaviti u siječnju ili veljači, kako je najavljeno? Zapravo cijeli naš plan gradimo na pretpostavci da će se sljedeće godine pojaviti cjepivo. Ako smo u zabludi, morat ćemo mijenjati politiku. A mijenjati politiku nije baš lako, ali je u svakom slučaju izazovno – zaključuje Johannes Kopf.
Hrvatski politicari su prokockali Hrvatsku buducnost sa svojim pametom zadnjih 30 godina. normalne zemlje nakon pandemije se vracaju, mi smo sami krivi za ovo stanje, jer smo jako pametni.