BEČ – Više od 6,3 milijuna austrijskih birača pozvano je u nedjelju da izađe na birališta i odluči o državnom poglavaru u idućih šest godina. Na temelju anketa uvjerljivim se favoritom smatra sadašnji predsjednik Heinz Fischer (71), kojeg su kao nezavisnog kandidata poduprli njegovi socijaldemokrati (SPÖ), najjača austrijska stranka te stranka Zelenih.
U bitku za predsjednički položaj upustilo se još dvoje nestranačkih kandidata, koji su uspjeli prikupiti više od šest tisuća potpisa građana. To su Barbara Rosenkanz iz ultradesničarske Slobodarske stranke (FPÖ) Heinza Christiana Strachea i Rudolf Gehring iz Kršćanske stranke Austrije (CPÖ).
Od njih samo Fischer ima ozbiljne mogućnosti da već u prvom krugu dobije apsolutnu većinu i da drugi put bude izabran na tu funkciju s (novim) šestogodišnjim mandatom
Prema rezultatima posljednjih ispitivanja javnog mnijenja, ponovnom Fischerovom izboru sklono je oko 60 posto biračkog tijela, dok Rosenkranz i Gehring mogu očekivati oko 15, odnosno oko četiri posto glasova.
Ono na što aktualni austrijski predsjednik na nedjeljnim izborima, za razliku od prošlih, neće moći računati jest veliki odziv birača. Predsjednik Fischer je na predsjedničkim izborima 2004. godine, na koje je izašlo 71,6 posto birača, nastupio protiv pučanke Benite Ferrero-Waldner i pobijedio dobivši 52,4 posto glasova.
Ankete predviđaju da bi (ne)odaziv Austrijanaca na nedjeljne izbore, kao i broj nevažećih listića u glasačkoj kutiji mogao poprimiti rekordne razmjere. Razlog tome vide u uvjerljivoj Fischerovoj prednosti i njegovim, za širu javnost, nezanimljivom "izazivačima".
Ultradesničarka Rosenkranz se predstavlja kao domaćica i majka desetero djece, i kao takva je po računici čelnika krajnje desnice Heinza Christiana Strachea trebala zadobiti povjerenje konzervativnog dijela biračkog tijela, prvenstveno birača Narodne stranke (ÖVP), koja nije poduprla Fischera niti ima vlastitog kandidata.
Ubrzo nakon objave kandidature postalo je jasno da profil Rosenkranzove ne odgovara narodnjacima: čitav niz godina nije članica Katoličke crkve, a ni jedno od njezinih desetero djece, koja redom nose starogermanska imena, nije kršteno.
Kada je još u pitanje dovela i austrijski zakon o negiranju nacističkog režima i postojanju plinskih komora, navukla je na sebe ne samo bijes ostalih političkih stranaka nego i oštru kritiku predsjednika Fischera, ali bečkog nadbiskupa kardinala Christopha Schönborna te židovske zajednice u Austriji koja ju je proglasila "austrijskom sramotom“.
Osim kontroverznih izjava o prošlosti koje je ubrzo povukla opravdavajući se kako je krivo interpretirana u medijima, Barbara Rosenkranz nastoji desničarske usmjerene birače pridobiti zagovaranjem strogih obiteljskih vrijednosti i populističkim protivljenjem Europskoj uniji te ponovnom uvođenju nadzora na austrijskim granicama.
Austrijski mediji su otkrili i da je njen suprug Horst Jakob Rosenkranz bivši član zabranjene neonacističke stranke NDP (Nationaldemokratische Partei) te da je još uvijek aktivan u ultradesničarskom glasilu Fakten.
Rudolf Gehring odlučni je protivnik gradnje minareta u Austriji i zagovarač strogih kršćanskih obiteljskih vrijednosti.
Predsjednik Fischer odbio je sudjelovati u zajedničkom TV-sučeljavanju austrijske televizije ORF s protukandidatima Rosenkranz i Gehringom zbog, kako je rekao, stavova kontroverzne ultradesničarke. Ispitivači javnog mnijenja nazvali su to Fischerovom "pogreškom“.
