Misa ili neki oblik molitve ipak će se održati na Bleiburškom polju, kazao je hvarski biskup mons. Petar Palić, glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, nakon što je njegov austrijski kolega, bečki nadbiskup i predsjednik Austrijske biskupske konferencije (ABK) Christoph Schönborn, ustvrdio da zabrana da biskup predvodi misu koju je proglasila biskupija Gurk-Klagenfurt stoji jer misa spada u nadležnost biskupije, a ne ABK.
Stoga euharistijsko slavlje ili neki oblik molitve ne bi predvodio neki od hrvatskih biskupa, nego netko od hrvatskih svećenika jer biskupi nisu dobili dopuštenje dijecezanskog upravitelja Gurk-Klagenfurta, ali ono se ne odnosi na ostale svećenike.
Ljudi mogu doći
Danas je o toj zabrani detaljnije govorio nadbiskup Schönborn, naglašavajući da ABK nema nadležnost za misu, ali istodobno je pozvao na suradnju HBK i Sabor i na formiranje zajedničkog tijela koje bi raspravilo o Bleiburgu.
– U Austriji je to fašistički skup, a u Hrvatskoj se Bleiburg shvaća kao povijest predaka. Dobio sam pismo od čovjeka koji kaže da mu je djed ubijen u Bleiburgu. Kompleksna je to tema, a njezinu političku instrumentalizaciju ne žele ni ABK ni Hrvatska biskupska konferencija – kazao je Schönborn.
Video - 'Ruke su bile vezane žicom, a ubijali su ih pištoljem ili sjekirom. Padali su u Jazovku'
Misa na Lojbaškom polju kod Bleiburga bila je tema ovogodišnjeg četverodnevnog proljetnog zasjedanja ABK, završenog danas.
– Nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, pisao mi je i dugo smo telefonski razgovarali. Podsjetio sam ga da su biskupije nadležne za to pitanje. Taj je komemorativni skup u Hrvatskoj u nadležnosti Sabora i HBK, a u Austriji je drukčije i pravno je nadležna samo biskupija Gurk-Klagenfurt – pojasnio je bečki nadbiskup.
Kako i jest uobičajeno, biskup koji je trebao voditi misu zatražio je dopuštenje od biskupije Gurk-Klagenfurt, ali mu ono nije dano.
– Biskupija Gurk-Klagenfurt, naravno, ne može zabraniti ljudima da ondje dođu. Riječ je samo o misi – istaknuo je Schönborn.
Nadbiskup je kazao da su o toj temi intenzivno razgovarali i na prijašnjim konferencijama.
Kompleksna povijest
– Imam sugestiju za HBK. Treba nam kultura procesuiranja povijesti. Bleiburg je bolno razdoblje u hrvatskoj povijesti s puno tisuća mrtvih, ali povijest je kompleksna. Nijemac sam iz Češke. Bili smo proganjani i tek sada, 70 ili 80 godina nakon toga, o tome možemo iskreno razgovarati. Pozdravio bih kad bismo inicirali proces između Austrije i Hrvatske, možda uz povjesničare, kako smo napravili s Češkom, kad smo u Pragu i donijeli zaključke o tome – zaključio je Schönborn.
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji također ističu da zabrana nema poveznica s Austrijskom biskupskom konferencijom.
– Zabrana misnog slavlja nije stav ABK. Kardinal Schönborn rekao je ono što smo mi već svi znali, da je to odluka Biskupije Gurk-Klagenfurt i trenutačnog dijecezanskog upravitelja biskupije. Zahvalni smo za sve poticaje i svu podršku koji dolaze iz ABK. Jedan od poticaja svakako je da bi trebalo senzibilizirati austrijsku javnost za bleiburške žrtve i ono što predlaže kardinal Schönborn, da se objektivno jasno kaže što se povijesno dogodilo u Bleiburgu – komentirao je hvarski biskup mons. Petar Palić, kojega smo pitali hoće li u Bleiburgu, u sklopu komemoracije, biti organiziran neki oblik molitve za žrtve.
– Biskup neće slaviti misu, ali će svakako neki oblik molitve ili euharistijsko slavlje biti – rekao nam je biskup Palić.
– Ili jedno ili drugo može se očekivati u Bleiburgu? – pitali smo ga.
– Tako je – odgovorio je.
Stav HDZ-a također se nije promijenio.
– Stav je HDZ-a, vladajuće većine i Vlade da Sabor ostaje pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu i da će se ona i ove godine održati. Slažem se da se obavi razgovor hrvatske i austrijske Katoličke crkve i da se usuglase eventualni sporni aspekti – rekao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić..
Video: Središnja komemoracija žrtvama bleiburške tragedije i žrtvama hrvatskog križnog puta
Ako je netko poražen, ne znači da je kriv i zločinac. Kad govore o smaknućima na Blajburgu i Križnom putu, slijednici izvršitelja takvih zločina to opravdavaju tvrdnjom da se radilo o poraženoj vojsci, iako, kako reče Božo iz Stava, vojnik koji se dragovoljno predao i odložio oružje, smatra se po međunarodnom pravu civil. Samo zločinci mogu zastupati stavove, da je poraženi kriv i bez suda osuđen na smrt, o čemu bi se trebala pozabaviti nadležna tijela, a svi razumni ljudi zazirati od takva ljudskog smeća.