- Brzi postupak, još brži izgon iz zemlje i uskraćivanje osnovne opskrbe, to su središnje točke na koji bi trebao biti fokusiran novi, postroženi Zakon o strancima odnosno azilantima, čiji je prijedlog u ponedjeljak u Beču predstavila austrijska ministrica unutarnjih poslova, konzervativka, Johanna Mikl-Leitner. Istaknula je kako će još ovaj tjedan o tom prijedlogu razgovarati sa socijaldemokratima (SPÖ), koji su partner „narodnjacima“ (ÖVP) u vladajućoj koaliciji. Dodala je da bi propisana procedura oko zakonskih izmjena mogla početi već početkom veljače, kako bi zakon u ljeto ove godine stupio na snagu.
Mikl-Leintenr je napomenula da bi po novom Zakonu zahtjevi za azilom iz „ sigurnih“ zemalja trebali ubuduće biti riješeni u roku od deset dana. Nakon odbijenice, bez obzira na uloženu žalbu, tražitelj azila morat će napustiti Austriju.
- Tako da se u Austriji napravi mjesta za ratne izbjeglice, koje stvarno trebaju zaštitu, naglasila je austrijska ministrica unutarnjih poslova, koja želi stati na kraj tražiteljima azila iz „sigurnih“ zemlja podrijetla, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije, koji i tako nemaju izgleda da dobiju azil, a preplavili su Austriju.
Posebno osobe s Kosova, kojih je prošle godine čak 1901 podnijela zahtjev za azil u Austriji, a u samo tri tjedna ove godine, već njih 535. Austrijski dnevni list Kronen Zeitung piše kako u pozadini velikog broja zahtjeva za azil osoba s Kosova stoji propagandna akcija tamošnjih autobusnih poduzeća koji pod geslom „ Platite 30 eura, i dobit ćete natrag 500 eura“, mame građane da otputuju u Austriju i podnesu zamolbu za azil, i pritom zarade.
Naime, u Austriji, ukoliko je tražitelju azila zahtjev odbijen i on dobrovoljno napusti Austriju, ima pravo na tzv. „startnu pomoć“ države. Međutim riječ je o 50 eura, a ne o reklamiranih 500 eura, pa se mnogi osjećaju prevarenima, jer im nakon što plate 30 eura za autobusnu kartu, ostane tek 20 eura, navodi bečki dnevnik.
Kosovo je među prvih pet zemalja porijekla tražitelja azila u Austriji i ministrica Mikl-Leitner prigodom svoje skore posjete zemljama Zapadnog Balkana želi s nadležnima ozbiljno porazgovarati o problemu s azilantima s ovog područja.
Zahtjev za azil u Austriji lani je podnijela i 361 osoba iz Srbije, 202 iz BiH, 159 iz Makedonije, 67 iz Albanije i 18 iz Crne Gore. Ukupni broj podnijetih zahtjeva za azilom u 2014. godini iznosio je 28.027, što je u odnosu na isto razdoblje 2013. godine porast od čak 60,13 posto (17.503 zahtjeva).
Austrijska oporba različito je reagirala na predloženo pooštravanje Zakona o azilu. Dok je krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) na čelu s Heinz-Christianom Stracheom izrazila zadovoljstvo ministričinim prijedlogom, stranka Zelenih smatra da je protuustavno izgnati nekoga iz zemlje dok mu nije riješena žalba. Team Stronach je stao iza Mikl-Leitner i smatra da je brzo okončanje postupka (ne)dobivanja azila izuzetno značajno kako za podnositelja zahtjeva, tako i za državu koja o skrbi o azilantima.
Osobe s azilantskim statusom u Austriji imaju, za razliku od nekih drugih zemalja EU, pravo na smještaj, prehranu i zdravstveno osiguranje.
>> Hrvatska mora primiti znatno više azilanata
>> Krijumčari imigrante ostavljaju na pučini
