Imigranti koji dolaze u Hrvatsku ili koji bi planom Europske komisije trebali biti prebačeni iz Italije i Grčke, mogli bi se primati u tri postojeća azila, u Ježevu, u zagrebačkom Centru za tražitelje azila (bivšem hotelu Porin) i u azilu u Kutini, koji je nadograđen za prihvat ranjivih skupina u koje spadaju obitelji s djecom, osobe s invaliditetom... ali i u dva nova tranzitna prihvatna centra, koji se grade i koji su namijenjeni ilegalnim imigrantima, u Trilju i Tovarniku.
Dvije godine
Tražitelji azila u Hrvatskoj, nakon provedene procedure, dvije će godine imati sva prava iz zdravstvenog i socijalnog spektra kao i hrvatski državljani. No u ovom trenu Hrvatska još nema detaljan plan prihvata relociranih izbjeglica jer konačna odluka na razini Europske unije nije usuglašena, a o njoj će se raspravljati na sljedećem Vijeću ministara. U Hrvatskoj je za izbjeglice i azilante “zaduženo” Ministarstvo unutarnjih poslova, ali postoji međuresorna suradnja više ministarstava – vanjskih poslova, socijalne zaštite...
Prema planu Europske komisije za raspodjelu sirijskih i eritrejskih izbjeglica iz Grčke i Italije po zemljama Europske unije, a Hrvatska bi, od ukupno 40 tisuća, trebala primiti njih 747, prema kriterijima kao što broj stanovnika, BDP-u, stopa nezaposlenosti i broju ranije primljenih izbjeglica. Zemlje članice trebale bi iz europskog proračuna dobiti šest tisuća eura za svaku osobu. Usto, Komisija je predstavila i preporuku za preseljenje 20.000 osoba koji se nalaze izvan Unije, a koje imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Hrvatska bi trebala primiti njih 315, što je 1,58 posto.
No taj je prijedlog naišao na negodovanje nekih država. No taj je prijedlog naišao na negodovanje nekih država, posebice Francuske i Njemačke. Usto, Mađarska je u utorak, na iznenađenje Komisije, suspendirala EU propise o azilu te će odbiti primiti natrag izbjeglice koji su prvo ušli na mađarski teritorij, a zatim otputovali u druge zemlje. Dublinskom uredbom regulirano je da se imigrante koje nađu u nekoj EU državi, deportira u prvu državu u koju su ušli na teritorij EU.
Dok se čeka konačna odluka o kvotama, za sad se zna da, ako stignu u Hrvatsku, imigranti najprije rješavaju svoj status te dobivaju azil ili supsidijarnu zaštitu. Osigurava im se smještaj u trajanju od dvije godine te imaju jednaka prava u sustavu socijalne skrbi kao i hrvatski državljani. No i kod imigranata treba razlikovati dvije skupine: tražitelji azila i ilegalni imigranti.
Hrvatska je do sada bila država s relativno malim brojem imigranata i još manjim brojem tražitelja azila. Imigranti ne ostaju dovoljno dugo u prihvatilištima da bi se provela unificirana EU procedura za azilante koja, primjerice, predviđa uzimanje otisaka prstiju. Čak 85 posto imigranata jednostavno ode iz prihvatilišta prije nego što se obradi njihov zahtjev za azilom, dok se prosječno godišnje odobri azil za 40-ak tražitelja.
Put vodi preko Mađarske
Hrvatske granice nisu slaba točka europskih vanjskih granica, kazao je nedavno za Večernji list Fabrice Leggeri, šef Europske agencije za sigurnost vanjske granice Unije (Frontex). Zasad je pritisak imigranata na Hrvatsku mali, a u kontekstu ukupnog broja ilegalnih prelazaka, samo jedan posto njih se bilježi na granicama Hrvatske, dijelom zbog kontrole granica, ali i zbog činjenice da Hrvatska još nije u Schengenu. Zato i novi imigracijski put vodi preko Mađarske, koja jest dio Schengena, jer jednom kad stupe na tlo na kojem više nema kontrola na granicama, imigranti odlaze u Njemačku, Francusku ili skandinavske države, koje su njihov primarni cilj.
>> Mađarska ne odustaje: Izgradit ćemo ogradu visoku 4 metra na granici sa Srbijom
Jučer su na tramvaj broj dva u Držićevoj ušla tri "imigranta" i dvije "imigrantice" u dobi od dvadeset godina...meni baš nisu ličili na imigrante koji bježe pred terorom i ratom...prije kao neki avanturisti koji su se zaželjeli lagodnog života u nekoj obećanoj zemlji...ne bih promašio i da kažem da su možda čak i iz dobrostojećih obitelji iz svojih zemalja...