19.09.2015. u 14:00

Prije 15-ak godina banke su sanirane sa 87,4 milijarde kuna svih hrvatskih građana, a potom su prodane strancima za 5,4 milijarde!

Ponedjeljak, 14. rujna

Banke koje će obuhvatiti odluka o konverziji kredita u švicarskim francima u eure pripremaju pravne mjere protiv Vlade - zatražit će arbitražu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Nije nemoguće da ta institucija donese odluku u njihovu korist, jer je na jednoj strani hrvatska sirotinja a na drugoj moćni kapital. Priča i počinje s tom sirotinjom. Te su banke sanirane sa nevjerojatnih 87,4 milijarde kuna njezina novca, to jest novca svih hrvatskih građana, a potom su prodane za jednako nevjerojatnih 5,4 milijarde kuna! Prema podacima koje mi je u jednom intervjuu za "Večernji list" iznio poznati ekonomist Goran Marić, u prvom desetljeću, to jest prije početka recesije, do 2009. godine, aktiva je tih banaka sa 148 milijardi kuna narasla na 370 milijardi - dva i pol puta. Godišnje se povećavala 30 posto. Neto dobit je 2001. bila manja od milijardu, a 2008. golemih gotovo pet milijardi kuna - godišnje je rasla 60 posto. U tom je razdoblju ostvareno 23,5 milijardi kuna profita.

Da su se zadovoljile prosječnom dobiti iz 2001. godine, zaradile bi upola manje, što znači da su građani i gospodarstvo dodatno iscrpljeni za 11,3 milijarde kuna. I poslije, u krizi i recesiji, sve do danas te banke imaju goleme dobiti. Lani im je profit iznosio 2,5 milijardi kuna. Za tu otimačinu hrvatskom gospodarstvu i građanima za račun stranih gazda sluganski hrvatski menadžeri tih banaka sjajno su plaćeni - predsjednik uprave u jednoj banci ima godišnja neto primanja 5,3 milijuna kuna, a u jednoj drugoj 3,3 milijuna. Sada je ministar Lalovac iznio podatak da Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, ima plaću 50.000 tisuća kuna, a njegov prvi suradnik ima privatni avion!!! Na čemu ti strani plaćenici, Luković, Prka, Radaković, Vujčić i ostali zarađuju toliki novac? Na sirotinji koju u ovrhama izbacuju na ulicu, kojoj je glavnica kredita u francima veća nakon nekoliko godina otplate nego na početku, na bešćutnoj pljački građana i gospodarstva.

Bez obzira na to kako će završiti priča s konverzijom franaka u eure, i na to koliko ima nedostataka u prijedlogu koji je Vlada uputila Saboru, prvi put se vidi kako strani profiteri i njihovi domaći plaćenici, navikli na svemoć, samovolju, novčane diktate gospodarstvu, građanima i državi, na zaštitu koju im pruža HNB i mreža svjetskih političkih i financijskih moćnika, dramatično doživljavaju prvi ozbiljniji otpor koji im je pružen u Hrvatskoj. Suočene su s prvom ozbiljnijom cijenom koju moraju platiti svojoj grabežljivosti, premda je ta cijena zapravo mala u usporedbi s novcem koji su dosad iznijeli iz Hrvatske. Alarmirali su svu svoju profitersku braću u Europi i Americi. Zacijelo se boje i mogućnosti da bi netko u budućnosti mogao još više obuzdati njihovo lihvarstvo i prisiliti ih da budu u službi hrvatskog gospodarstva i građana, i da dijele dobiti i nevolje, i uspone i padove države u kojoj djeluju. Kao i u zemljama svojih vlasnika.

Subota, 12. rujna

O holokaustu u Srbiji 
nije popularno govoriti

Sinoć je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu gostovao srpski pisac Filip David, koji je u razgovoru za naš list iznio i neke podatke o jednoj bolnoj temi o kojoj se malo zna i govori - o holokaustu u Srbiji. Dakle, tamo je do 1942. godine ubijeno 90 posto Židova, a u Beogradu je bilo pet logora "od kojih su dva bila užasna". Na sva ta grozna stradanja trebalo bi podsjećati "neko mutavo spomen-obilježje, ploča koja je zarasla u travu", no "nitko ne zna što je tu bilo". Ali ne samo u Srbiji, o tom genocidu šuti se i u Hrvatskoj, pogotovo šute ljevičari, vjerojatno zato što im je potrebna što nedužnija Srbija i što bi se istinom zasjenili hrvatski zločini i "zločini". Jedva ćete ikad igdje u tekstovima povjesničara Goldsteina, Jakovine, Klasića, ili novinskih autora Jurice Pavičića, Tomića, Jergovića... naići na tu temu, ali zato možete pročitati kako Jergović, dok ga kolege podupiru, govori o "tragičnoj ličnosti" Draže Mihailovića, čiji su četnici također sudjelovali u holokaustu. "Srbi svi i svuda".

Nedjelja, 13. rujna

Susret pape i zločinca na slavu naše diplomacije

Na izjavu srbijanskog premijera Nikolića da se čeka "preispitivanje Stepinčeve uloge u NDH" odgovorio je Juraj Batelja, postulator kauze za kanonizaciju kardinala. Kauza je završena, nema revizije, potvrđeno je čudo po Stepinčevu zagovoru, kaže Batelja. Ali se i u Vatikanu dogodilo čudo, koje je još jednom pokazalo kako se Crkva s papom Franjom na čelu, na žalost, uvelike mijenja. U posljednjih sedamdesetak godina bilo je i kao čudo apsolutno nezamislivo da papa primi osobu kao što je Tomislav Nikolić, dakle, četničkog vojvodu, koji je kao agresorski vojnik ratovao u katoličkoj Hrvatskoj, pod ruku s onima koji su ubijali nedužne vjernike i rušili crkve te je čak i u Beogradu bio optužen kao ratni zločinac. A papu je obmanjivao tipičnim srpskim lažima, na primjer, o tome kako su Hrvati u NDH ubili više od milijun ljudi koji nisu bili katoličke vjere. Bilo je to milijun i više četničkih pucnjeva u papin autoritet, na čast i slavu hrvatske diplomacije, Vesne Pusić i Kaptola koji taj susret pape i zločinca nisu uspjeli spriječiti.

Utorak, 15. rujna

Uvijek isto vrebanje države na siromahe

Duhan je obilježio moj život. Dugo sam bio pušač i rođen sam u kraju, u Imotskome, u kojem se, kao i u susjednoj Hercegovini, uzgajao duhan, a uz grožđe od njega se uglavnom i živjelo. Na više načina, a jedan je bio krijumčarenje. Moj otac i susjed uprtili bi ruksake nabijene duhanom i oko ponoći šumskim i kamenjarskim švercerskim stazama krenuli put Bosne. Ako prvi dan ne bi od njih bilo vijesti, bilo je dobro, jer je to obično značilo da nisu uhićeni. Pa kad bi se sretno vratili s novcem od prodanog duhana, bilo je veselja, još jednom smo slavili oca kao heroja preživljavanja. U Dalmatinskoj zagori duhan se više ne uzgaja, ali ga još ima u Hercegovini pa čitam kako je uhićena skupina koja je iz BiH u Split krijumčarila poveće količine rezanog duhana, skupina "organizirana u zločinačko udruženje", a u njoj je i jedna baka!!! To me uhićenje podsjetilo na vrijeme kad su moj otac i susjed činili "zločinačko udruženje", ali i na uvijek isto vrebanje države na siromahe i na njihovo izmicanje.

Srijeda, 16. rujna

Samo Orbán zna da je broj migranata beskonačan!?

Dok u Europi mnoge zemlje čine sve što mogu da se zaštite od izbjeglica, u Hrvatskoj izrazi dobrodošlice i spremnosti da ih se primi ne jenjavaju. Plamti čovjekoljublje koje su zapalili premijer Milanović, europarlamentarka Tomašić, biskup Uzinić i drugi, premda je sve očitije da je riječ o napadu na Europu s neslućenim razmjerima i posljedicama. Mađarski premijer Viktor Orbán kaže: "Ovdje nije riječ o 150 tisuća izbjeglica, ni o 500 tisuća, o brojkama koje sam čuo u Bruxellesu. Riječ je o milijunima, o desecima milijuna. Broj imigranata je beskonačan." Od početka raspada Jugoslavije nijekala se ugroženost Hrvatske, a oni koji su je prepoznavali i spremali se za obranu obilježavani su kao najveće zlo. Sada kad je očito u opasnosti Europa a s njom i Hrvatska, koja bi mogla biti preplavljena migrantima, na djelu je isto nijekanje, isti savez naivnosti i zluradosti za koju je dobro sve što Hrvatsku ugrožava.

Četvrtak, 17. rujna

Domovina ti je svuda ako znaš gdje je mjesto tvojoj

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović gotovo danomice potvrđuje kako Hrvatska, izuzmemo li Tuđmana, u vrhu države nije imala tako osebujnog političara. Može se istodobno biti hrvatski patriot i zagovornik istarske posebnosti, može se biti dugogodišnji hadezeovac i priznati da tu posebnost vlasti nisu uvijek dovoljno prepoznavale i poštovale, može se ukloniti Titovo poprsje iz Ureda predsjednika i biti, i od naroda i od političara, srdačno dočekan u Istri gdje je Tito nedodirljiv, može se biti objedinitelj hrvatstva i zauzimati se za decentralizaciju - sve se to vidjelo ovog tjedna dok je ured bila "decentralizirala" u Pulu. Kao što se vidjelo proteklih mjeseci da se ne moraš zamjeriti Bošnjacima i Srbima ako se zauzimaš za hrvatske nacionalne interese u BiH, da se može biti dobar Hrvat i kad se odbacuje pozdrav "Za dom spremni", da ljubav za svoj narod ne znači uskratu ljubavi za druge, da odanost svojim načelima ne znači poricanje tuđih, da ti je domovina svuda ako znaš gdje je mjesto tvojoj.

Petak, 18. rujna

Mamić i Šuker ne žele uspjeh Hrvatske

Za koji dan bira se izbornik nogometne reprezentacije, u medijskim anketama Ćiro dobiva najviše glasova, ali on nema šanse, jer ne bi služio karijeri džepara Šukera i obiteljskom biznisu braće Mamić u koji su upregnuli i reprezentaciju, i Dinamo, i svekoliki hrvatski nogomet Šuker je u Brazilu, gdje se posvetio Severini i izrugivao igračima, pokazao kako sve radi da Hrvatska ne uspije. Pokazao je to i Mamić paljbom po Kovaču puno prije njegova odlaska (a i po prijašnjim izbornicima). Zašto ne žele uspjeh Hrvatske? On bi ih zasjenio, onaj tko bi ga postigao mogao bi početi diktirati svoje, vrijednosne kriterije na koje bi se mogli nasukati i grabežljivi Mamići i tašti Šuker. Samo u reprezentaciji bez jačine, bez uspjeha i autoriteta njima je plijen nadohvat ruke, kao što je bolesna ili ranjena životinja krvoločnoj zvijeri lakši plijen nego zdrava.

>> Milanović i Vesna Pusić pokazuju figu Kolindi 
kao što su je cijeli mandat pokazivali državi

>> Hrvatska proplakala nad izbjeglicama, 
dok se u izbjeglice 
pretvara njezin narod

Komentara 8

AN
antonelić
17:50 19.09.2015.

a gdje si ti bio milane prije 15 godina i što si tada laprdao ???

DH
dalibor.hren
08:44 20.09.2015.

Bilo bi dobro vidjeti jedan konkretan izračun. Npr. kredit od 100.000,00 CHF podignut recimo 2005. na 22 godine... Kolika je sad rata, koliki je još dug a koliko će biti nakon konverzije! Inače, najpoštenije prema svim dužnicima bila bi konverzija SVIH kredita u kune!

SO
Soljženicin
13:29 20.09.2015.

neka oni samo plaćaju svoje rate kredita i ostave nas koji isto tako plaćamo svoje račune, ako ne mogu plaćati kredit neka daju svoju nekretninu banci i posao završen, nema kukanja i cvilenja. takav im je ugovor i neka ga poštuju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije