Sabor danas raspravlja o učincima mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID-19, saborska većina i oporba žestoko su se sukobile o opravdanosti i uspješnosti poduzetih mjera, a oporba problematizira i pitanje cjepiva i cijepljenja. U izvješću se navodi kako ćemo nabaviti oko 6, 8 milijuna doza cjepiva, da ćemo postati njegovi „dileri“, dok se u zaključku Vlade navodi da ćemo nabaviti 5, 9 milijuna doza. Kako su potrebe građana preskočile milijun u samo nekoliko tjedana, upitala je Marija Selak Raspudić (Most) uoči saborske rasprave o prvom izvješću o učincima mjera protiv koronavirusa.
Rada Borić (ZLB) podsjetila je da je za Hrvatsku Europska unija potpisivala ugovore o nabavi cjepiva te na sadašnju situaciju u kojoj se EZ ''nateže'' s farmaceutskim tvrtkama o njegovoj isporuci. Kakve izlazne strategije imamo, koliko su autonomne naše zdravstvene institucije oko alternativnih cjepiva, kakav je naš stav o drugim cjepivima, jesmo li napravili istraživanja o tome, pitala je.
Ustvrdivši da se premijer Andrej Plenković javno hvalio kako je naručio tisuće cjepiva, Hrvoje Zekanović (HS) istaknuo je kako je na kraju Srbija, koja nije u EU, već cijepila 320 tisuća ljudi, a Hrvatska nije u prilici omogućiti cjepivo onima koji se žele cijepiti.
Anka Mrak Taritaš (Glas) podsjeća da se s koronom borimo godinu dana, priznaje da smo imali niz dobrih stvari, ali i niz pogrešaka. Očekivali smo analizu svega toga kako bismo u budućnosti znali što učiniti ako nam se ponove slične stvari, no toga nema, kaže zastupnica. Vesna Vučemilović (DP) upozorava da su mjerama najviše pogođeni poduzetnici koje posebno brine što se u isto vrijeme sa zabranama ne donose mjere za kompenzaciju gubitaka.
Što je sve oporba radila i tvrdila?
Vidim ogromnu brigu oporbe za građane i ovu temu, no podsjećam na neke njihove izjave kroz godinu, rekao je akademik Željko Reiner (HDZ). Nabrojio je da su neki zastupnici svojedobno sudjelovali na prosvjedu protiv mjera, neki tvrdili da se na neodređeno odgađaju operacije zloćudnih tumora jer je KB Dubrava zatvorena, izražavali bojazan da se vraćamo "u mračno razdoblje totalitarnih režima", da će do ožujka biti osam do 10 tisuća smrtnih ishoda, da je Nacionalni stožer suvišno tijelo...
Izigravate priču i vrijeđate, uzvratio mu je Peđa Grbin (SDP) koji navodi da Hrvatska zadnjih tjedana ima ozbiljno smanjenje broja zaraženih i da postoji ozbiljna indicija da mjere djeluju. Ali, pitanje je onda, zbog čega te mjere nisu donesene ranije, zašto se dopustilo da deseci tisuća budu zaraženi, a stotine nepotrebno umrle, upitao je zastupnik.
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je zastupnike što se sve napravilo tijekom pandemije. Nakon toga krenula su pitanja zastupnika. Istaknuo je da su Vlada i nadležna tijela pravovremeno i učinkovito odgovorila na posebne okolnosti prouzročene COVID-19 u svrhu zaštite zdravlja građana od epidemije koronavirusa.
Podnoseći Saboru izvješće o učincima provedbe mjera tijekom epidemije COVID-19, Beroš je naveo sve aktivnosti koje su Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite poduzimali u razdoblju od 11. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021. godine.
"Stožer je pravovremeno, sukladno epidemiološkoj situaciji donosio mjere, a kada je to epidemiološka situacija dopuštala i ublažavao mjere, stožer svakodnevno prati epidemiološku situaciju i pravovremeno reagira sam ili u koordinaciji sa županijskim stožerima održavajući fleksibilan pristup”, istaknuo je ministar zdravstva.
Dodao je da je Hrvatska vrlo rano započela s epidemiološkim mjerama radi suzbijanja COVID infekcije te podsjetio da su se povremeno mjere razlikovale među županijama, ovisno o epidemiološkoj situaciji.
Podsjetio je i da su suzbijanje epidemije u Hrvatskoj obilježila dva vala – prvi val u proljeće 2020. a drugi dolaskom jeseni, uz izraziti rast broja slučajeva koji je trajao do sredine prosinca kada se nakon uvođenja novih mjera epidemiološka situacija počela smirivati.
„Današnja je incidencija 119,5 novozaraženih u 14 dana na 100 tisuća stanovnika, po čemu smo na sedmom mjestu uspješnih zemalja EU”, rekao je Beroš.
O nabavi cjepiva
Ministar zdravstva objasnio je i kako je organizirana nabava cjepiva.
"Države članice ovlastile su Europsku komisiju da u njihovo ime pregovara s proizvođačima cjepiva u vrijeme dok se još nije znalo tko će i kada razviti cjepivo i da sklapa sporazume o prethodnoj kupnji s onima za koje smatra da će ipak uspjeti proizvesti cjepiva”, rekao je. Doze članicama EU raspoređivale su se prema metodologiji Eurostata, solidarno i proporcionalno broju stanovnika, a Hrvatska je dosad pristupila sporazumima s pet proizvođača cjepiva kako bi količina bila dovoljna za besplatno cijepljenje svih građana Hrvatske, naglasio je.
„Do 15. siječnja rezervirali smo 6,8 milijuna doza cjepiva, što pokriva naše potrebe, uz napomenu da jedan bolesnik prima dvije doze", naveo je Beroš.
Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras naglasila je da je Nacionalni stožer civilne zaštite uvodio mjere prije svega radi zaštite života i zdravlja građana i to razmjerno, kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ograničilo funkcioniranje gospodarstva i drugih segmenata društvenog života.
„Uvažavala su se mišljenja i preporuke epidemiološke struke i znanstvenika”, kazala je i istaknula da je prednost davana preventivnom i edukacijskom djelovanju umjesto represivnom.
Hrvoje Zekanović pitao je Beroša o usporedbi stanja u Hrvatskoj i BiH.
"Kako je moguće da u jednoj velikoj, jakoj Velikoj Britaniji ništa ne radi, a broj raste iz dana u dan? Niz je elemenata u igri, počevši od toga koji je virus prisutan, do prokuženosti. Ni tijekom ljeta BiH nije imala jače mjere, što je omogućilo da se više ljudi asimptomatski zarazi i sad su otporni". "Kompleksno je to pitanje na koje jedino znanost može dati pravi odgovor. Ni vi ni ja nismo kompetentni za odgovor na to pitanje", kazao je Beroš.
Nitko, ali baš nitko zdrav u glavi se neće cijepiti tim smećem, nevezano od kojeg su "proizvođača", ne trudite se!