Ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je u srijedu liječnicima koji su zaprijetili štrajkom ako Hrvatska vlada ne ispuni njihove zahtjeve.
- S radošću vam mogu reći, da od trenutka kada se usvoje nove izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, možemo reći da robovlasnički ugovori odlaze u povijest. Liječnici koji su do sada plaćali penalizaciju ako napuste zdravstvenu ustanovu nakon specijalizacije, ubuduće neće to činiti. Plaćat će samo ono što su se i sami usuglasili, realan trošak usluge edukacije, a ne rad - rekao je, dodajući da će se naložiti da zdravstvene ustanove potpišu sa svojim djelatnicima anekse ugovora koji će to u budućnosti regulirati.
- Navedene izmjene samo su početak rješavanja ove kadrovske priče u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Mišljenja smo da ne smijemo biti restriktivni, ne smijemo penalizirati, već moramo dodatno plaćati one zdravstvene djelatnike koji ostaju dodatno nakon specijalizacije. Ovaj model vraćanja sredstava koji je do sada postojao odlazi u povijest - dodao je.
Kazao je potom da je njegov zadatak zadržati liječnike u Hrvatskoj i da je dio odgovora na taj problem utemeljenje zakona o radnopravnom statusu liječnika. No, taj se zakon neće baviti materijalnim pravima, niti visinom osnovice za rad liječnika jer je to predmet novog Zakona o plaćama u javnim i državnim službama.
Na kritiku da je granski kolektivni zaustavljen u zdravstvenom sustavu, odgovorio je da je zbog izrade zakona o plaćama u javnim i državnim službama zaustavljen proces granskog pregovaranja i bit će nastavljen kada se steknu uvjeti.
Pohvalio se i da su ispunjena dva osnovna indikatora nužna za za sljedeću veliku tranšu europskog novca od 826 milijuna eura. Do kraja prošle godine trajanje čekanja na dijagnostičku pretragu u bolnicama smanjeno je prosječno na 146 dana te je objedinjena javna nabava usluga i dobara u zdravstvu na preko 85 posto, što uključuje sve zdravstvene ustanove.
VEZANI ČLANCI:
Osvrnuo se potom na koeficijente za rad liječnika i medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu. - Povijesni iskorak ove Vlade je da smo konačno donijeli ovaj zakon, na taj način uređujemo sustav plaća na jednak način. Do sada su bile različite plaće za isti posao. Ova Vlada se odlučila uhvatiti ukoštac s time, svjesna činjenice da je to bilo nepravedno. Znamo da neće svi biti sretni, ali je intencija da svi osjete određeno povećanje, a najveće povećanje će imati oni s najmanjim primanjima - rekao je Beroš, nakon čega je dodao da se o koeficijentima može razgovarati tek kada se urede sve uredbe i da se na njima još radi.
Kazao je potom da će krajem sljedećeg tjedna iznova pozvati sindikate na razgovor. - Tada ćemo lijepo u miru, u konstruktivnom razgovoru, sagledati sve ono što je predloženo, neka se oni referiraju na one elemente koji su im do sada poznati pa da uredimo uredbu - rekao je. Upitala ga je potom novinarka hoće li tada liječnici dobiti "primjeren prijedlog koeficijenata", na što je Beroš odgovorio: "Ja mislim da je prijedlog koeficijenata i sada primjeren, uvažavajući u obzir što sam do sada rekao i s obzirom na to što je sve do sada u zdravstvu napravljeno."
- Prijedlog koeficijenata je i više nego adekvatan. Mi se u zdravstvu borimo za zdravstvene djelatnike, ali imamo granice, granice koje postavlja Ministarstvo financija. Ne možemo izlaziti iz nekakvog okvira koji je definiran državnim proračunom. Naravno da bismo mi povećali još koeficijente da je to moguće, ali, nažalost, to sada nije realno moguće. Državni proračun ima svoja ograničenja - dodao je.
Na pitanje boji li se da će doista doći do štrajka liječnika, kazao je: "Pa ja se ne bojim jer ako ste objektivni, ako sagledate sve što sam rekao, vidimo da smo na tragu rješavanja mnogih pitanja koja su desetljeća zanemarivana u zdravstvenom sustavu. Sve je to u korist zdravstvenih djelatnika, a još više u korist građana ove zemlje."
Od 2016. do 2022. financijski trošak za plaće u sustavu zdravstva povećan je 43 posto ili 500 milijuna eura, a ukupno, kroz uredbe u 2023. i 2024., bit će potrebno izdvojiti u sustav zdravstva dodatnih oko 450 milijuna eura, što je jedan od najvećih iznosa za povećanje materijalnih prava radnika u zdravstvu ikada u tako kratkom periodu, istaknuo je ministar.
Podsjetio je da je u 2023. vlada donijela uredbu kojom je trošak za plaće u zdravstvu povećan za 226 milijuna eura te su plaće podignute za oko 62 posto zdravstvenih radnika. Ove će se godine svim kategorijama radnika u zdravstvu dodatno podignuti plaća, što prema sadašnjim preliminarnim proračunima, iznosi 230 milijuna eura na godišnjoj razini.
- Nije se moguće referirati na sada još samo virtualne koeficijente i reći da je to samo pet post povećanje plaće. Vidjet ćemo koliko će ono biti - istaknuo je Beroš te dodao da će svima rasti plaće u javnim i državnim službama, nekome 39 posto, a nekome 6 posto, s ciljem ujednačavanja koeficijenata.
Podsjetimo, Hrvatski liječnički sindikat u srijedu je zaprijetio štrajkom ako liječnici ne dobiju 20 posto veće koeficijente od travnja te je iznio neslužbeni podatak da je liječnicima u nacrtu Vladine uredbe ponuđen svega pet posto veći platni koeficijent, što znači realan pad plaća.
"Stopa inflacije protekle je godine bila osam posto, ponuđeno pokazuje realan pad naših plaća i nebrigu politike za liječnike koji odlaze iz javnoga zdravstva u privatnu praksu i inozemstvo", istaknula je predsjednica sindikata Renata Čulinović Čaić na konferenciji za novinare koja je okupila predstavnike pet krovnih liječničkih udruga.
Predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatske liječničke komore, Inicijative mladih liječnika, Hrvatske udruge bolničkih liječnika i Koordinacije hrvastke obiteljske medicine poručili su da neodgodivo traže da se do kraja sljedećeg tjedna definiraju primjereni koeficijenti za liječnike.
Do toga roka traže i upućivanje izmjena zakona, vezano uz robovlasničke ugovore, u e-Savjetovanje. Među njihovim je neodgodivim zahtjevima i upućivanje u e-Savjetovanje prijedloga zakona o radnopravnom statusu liječnika te njegovo uvrštavanje u Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2024. Upozoravaju da već godinu dana nemaju granski kolektivni ugovor te traže početak kolektivnih pregovora do kraja siječnja. Traže i izmjene i dopune vremensko-kadrovskih normativa, kao i da ih se uskladi s postojećim propisima i učini obvezujućim.
VIDEO Davor Bernardić o zbrinjavanju otpada u Zagrebu
Švicarska je država sa najviše referenduma u godini a Hrvatska sa naj više štrajka mi nismo nikad zadovoljni