Treba li donijeti novu deklaraciju o zaštiti hrvatskog jezika ili čak i poseban zakon koji bi mu jamčio sigurnost, standard i zaštitu? Ta je dvojba bila razmatrana na raspravi u organizaciji saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
Predsjednik Odbora Petar Selem (HDZ) otvorio je raspravu pokazujući novine “Zagreb News” i pitanjem: “Koji to primitivizam preferira stranu riječ čak i u nazivu novina?” Iako je to zakonom zabranjeno, u Hrvatskoj se danas dopušta registracija tvrtki sa stranim nazivima, kazao je akademik Stjepan Babić, dometnuvši da se u komunističkoj Jugoslaviji o jeziku vodilo više računa nego u hrvatskoj državi.
Akademik August Kovačec, pak, upozorio je da nakon ulaska u EU hrvatski jezik može biti jedan od službenih jezika EU samo ako sve članice na to pristanu, čime se otvara prostor, kaže, za moguću novu slovensku blokadu. Ako hrvatski jezik ne bude priznat kao službeni, Hrvatska u EU ne bi ni trebala ulaziti, zaključio je.
Marija Peakić Mikuljan kaže da je u komunizmu hrvatki jezik bio stijeg oko kojeg su se okupljali intelektualci. Danas, međutim, mediji na zločinački način koriste manjak samosvijesti u Hrvata i pridonose ubijanju hrvatskog jezika.
Ivo Pranjković kaže da je prošlo vrijeme deklaracija, te da jezik nije moguće regulirati ni zakonom, ali da treba utjecati na njegovu uporabu u javnoj upotrebi.
