Kad je prije 12 godina hrvatsko Podunavlje mirno vraćeno u državne okvire, čime su nakon dugog rata zaokružene hrvatske granice, moglo se razumjeti zašto je tadašnja HDZ-ova vlast ustavnim promjenama htjela spriječiti potencijalne međunarodne zavjerenike da u nekom trenutku pokušaju prisiliti Hrvatsku da uđe u kakvu novu vrstu jugoslavenske zajednice.
U Ustav su tada upisali da je bilo kakvo udruživanje Republike Hrvatske moguće samo ako većina od ukupnog broja birača na referendumu glasuje za to. Međutim, ono što je držalo vodu te 1997., i zbog ratnih okolnosti, i zbog tadašnjega krhkog međunarodnog položaja koji je Hrvatsku činio izoliranom i nezaštićenom zemljom, danas je glavna prepreka za uspješan završetak procesa pristupanja EU.
Dug put do konsenzusa
S tako tvrdom odredbom ulazak u EU na samome bi kraju bio nemoguća misija. Jer, uz euroskepticizam koji bilježe istraživanja, nitko ozbiljan u politici ne može računati na to da će na referendum za ulazak u EU izaći najmanje dva milijuna ljudi i da će gotovo svi podržati priključenje. Vladajućim i oporbenim političarima odavno je jasno da tu ustavnu zapreku valja ukloniti, a odredbu iz Ustava uskladiti s onom iz Zakona o referendumu koji propisuje da je narodno izjašnjavanje o državnim pitanjima valjano ako se odazove najmanje 50 posto plus jedan birač te ako većina od izašlih birača glasuje pozitivno.
Međutim, inicijativa za “europske” intervencije u Ustavu još nije pokrenuta. Na lanjski poziv Vladimira Šeksa, šefa Odbora za Ustav, da svi koji imaju ideje vezane uz izmjene Ustava dostave inicijative kako bi se mogla otvoriti rasprava službeno se nitko nije javio. Šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Vesna Pusić ne želi da i taj posao uđe u “cajtnot” te će stoga sutra na sjednici tog tijela potaknuti ulazak u taj posao.
– Izmjene Ustava ozbiljan su posao, a Nacionalni odbor pravo je mjesto na kojemu se ta tema može otvoriti. Budući da se mora osigurati većina od 102 zastupnička glasa, što nije lako, ključno je započeti razgovore i vidjeti o kojim se stvarima stranke u Saboru mogu složiti – kaže Pusić.
Ustavne promjene radi ulaska u EU provele su sve nove članice, no njihov je opseg bio različit. Slovenija je, npr., morala ustavom regulirati pitanje stranog vlasništva nad svojim nekretninama, a Hrvatska je to riješila Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Europske direktive
U Rumunjskoj i Slovačkoj ustavnim su intervencijama usklađivali zastupnički imunitet sa standardima EU. Za razliku od rumunjskih zastupnika koji su mogli biti procesuirani tijekom mandata zbog izgovorene riječi, slovački su bili toliko zaštićeni da ih se nije moglo goniti ni u slučaju nekoga teškog kaznenog djela. U Hrvatskoj pak taj problem ne postoji jer je imunitet već reguliran na uobičajen način.
– Međutim, baš sve nove članice usklađivale su svoje ustave kako bi uvele neku vrstu parlamentarne kontrole nad djelovanjem svojih vlada, dakle premijera i ministara, u europskim institucijama te kako bi jasno utvrdile da direktive EU postaju dijelom njihova pravnog sustava – kaže V. Pusić.
Uz to, ustavnim će se izmjenama morati osigurati pravo državljana drugih članica EU koji žive u RH da tamo gdje žive sudjeluju na izborima za Europski parlament, a i za lokalne vlasti u Hrvatskoj.
Što se sve može naći na stolu
Koliko će se ulaziti u Ustav, teško je reći jer će se na kraju posao svesti na stvari oko kojih se može skupiti dvotrećinska većina u Saboru. No, neke su se ideje već vrtjele, pa će se vjerojatno i naći na stolu. Premijer Ivo Sanader potaknuo je, a ministar Ivan Šimonović najavio da će se Ustavom omogućiti izručivanje kriminalaca iz regije koji imaju dvojna državljanstva. Ivo Josipović iz SDP-a za to je da se Ustavom ukine zastara za ratno profiterstvo i privatizacijsku pljačku...
U popisima birača 4,2 milijuna ljudi
Kad je riječ o referendumu za EU, popisi birača posebno su bolna priča, kaže V. Pusić. Budući da nisu do kraja pročišćeni, u njima je na prošlim parlamentarnim izborima bilo upisano više od 4,2 milijuna ljudi, od čega ih je 404.950 upisano u XI. izbornoj jedinici za državljane bez prebivališta u RH. Bez promjene Ustava, dakle, na referendum za pristupanje EU moralo bi izaći najmanje 2,1 milijun birača i praktično bi svi morali podržati ulazak Hrvatske kako bi odluka prošla.
