“Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego ... i srpska, i hrvatska i muslimanska’. Na tim je temeljima obnovljena državnost ove zemlje na zasjedanju ZAVNOBIH-a 1943., a njezin novi pečat udaren je u Daytonu gdje su ova tri naroda dobila status državnotvornih, konstitutivnih naroda.
Dan RS i Izborni zakon
Taj je odnos poremećen kada su bošnjačke političke stranke odlučile Hrvatima u dva navrata nametnuti člana BiH Predsjedništva Željka Komšića i izabrati izvršnu vlast, što je dovelo do najteže krize u zemlji. Nije slučajno u Daytonu, kojim je zaustavljen rat, utvrđeno da BiH ima trojicu članova Predsjedništva i tri nacionalna kluba u Domu naroda. Kada je Ustavni sud BiH po apelaciji aktualnog saborskog zastupnika Bože Ljubića doslovno ocijenio da Hrvatima drugi ne mogu birati predstavnike, vraćajući odnose na Daytonski temelj, bošnjačke stranke poručile su da ih odluka Ustavnog suda doslovno ne obvezuje, što je u najmanju ruku licemjerno s obzirom na to da se na svaki način inzistira na provedbi presude kojom se traži ukidanje obilježavanja Dana Republike Srpske. Iste stranke su i protiv prijedloga izmjena Izbornog zakona za čiju provedbu je u Sarajevo ponajprije stigla lobirati hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Po riječima sociologa Ivana Vukoje iz Mostara, rješenje je na dohvat ruke, a po njemu svi problemi u BiH nastaju tihom revizijom Daytonskog sporazuma. “Narodi su natkrovljujuće načelo ustava BiH, a iz toga je izvedeno da BiH ima tročlano Predsjedništvo i tri nacionalna kluba u Domu naroda. Pokušaj da se to negira znači rušenje Daytona i Ustava BiH. Treba omogućiti da Hrvati mogu birati svoje legitimne predstavnike”, smatra Vukoja.
Napredak k EU
Supredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak ističe kako bi provedba presude po Ljubićevoj apelaciji omogućila “da Bošnjaci više ne preglasavaju Hrvate i biraju im nacionalne predstavnike u Predsjedništvo i Dom naroda”. “Bilo bi to relaksirajuće za odnose Bošnjaka i Hrvata, zaustavilo bi tenzije i otvorilo prostor da BiH brže napreduje k EU”, rekao je Čolak. Izbori najesen odredit će ide li BiH k novoj nestabilnosti.
“Da smo složni i čestiti, davno bi imali državu. A bit će, rodit će se slobodna Hrvatska kad padne Berlinski zid i kad se budu rušila komunistička, krvava carstva kao kula od karata. Nema države bez krvavih gaća. Pobit ćemoemo se za slobodu sa Srbima, a možda i sa Turcima. Teret rata morat ćemo podnijeti svi podjednako. Kad se oslobodimo srpskog ropstva i stvorimo državu, vidjet ćete kako naši kradu. Svak nas je krao i potkradao, a najteže će biti kad nas naši budu krali i prodavali svjetskim jebivjetrim makro lopovima. Navalit će na nas velika ptica grabljivica. Kako tada nas spasiti od nas?”, napisao je bezvremenski Bruno Bušić 1975. godine.