Broj starijih od 65 godina prvi je put ove godine nadmašio broj djece do 15 godina za približno 70 tisuća. Hrvatska ima 690 tisuća djece i nešto više od 760 tisuća starijih od 65, što se još prije 20 godina činilo nemogućim. Taj će omjer u idućim godinama biti još dramatičniji, a demografi vjeruju da će za 30-40 godina biti upola manje djece i trostruko više starijih ljudi nego što ih ima sada.

Dobitnici i gubitnici
Trend starenja i depopulacije stanovništva zahvatio je cijelu Europu, no i bez bijele kuge, Hrvatska sve teže hrani svoje ovisno stanovništvo, gdje je uz starije i sve više mladih umirovljenika. Hrvatski zavod za zapošljavanje otkrio je da među umirovljenicima ima oko 73 tisuće stanovnika u dobi od 35 do 49 godina koji ni po kakvim pravilima ne bi trebali biti u mirovini u tolikom broju. Umirovljenja u mladoj dobi drugdje su rijetka i uglavnom vezana uz bolest.

Jedni kažu da su mladi umirovljenici tranzicijski i ratni gubitnici te da su tamo dospjeli mimo svog izbora – voljom politike i sudbine, a za druge su dobitnici jer dobro žive na račun drugih. Povlaštene su mirovine tri-četiri puta veće od radničkih. Autorica niza radova o tržištu rada dr. Sanja Crnković-Pozaić izračunala je da će ona sama, nakon 32 godine rada na visokim pozicijama, imati približno 3900 kuna mirovine. Znanstvenica gradi kuću na selu, a majstori su joj mladići u drugoj polovici tridesetih, svi odreda umirovljeni branitelji, koji primaju 5600 kuna mirovine i rade na crno.

– To je cijela priča o hrvatskom društvu. Mi te ljude moramo vratiti u radni odnos. No oni nisu motivirani jer uz visoku mirovinu primaju i poljoprivredne poticaje, a njihove nezaposlene supruge dodatke za rađanje djece.

Ta skupina živi puno bolje od visokoobrazovanih vršnjaka zaposlenih u solidnim tvrtkama i ustanovama – ističe dr. Sanja Crnković-Pozaić. U budućnosti će, kaže, mirovine imati drukčije konotacije nego danas jer će ljudi biti prisiljeni raditi dulje. Jedan od načina da se potakne radna aktivacija mladih umirovljenika bila bi legalizacija sive ekonomije.

– Mnogi mladi umirovljenici nisu ni svjesni da uz mirovinu mogu legalno raditi. Treba im približiti da neće kršiti zakon ako legaliziraju dodatni rad – savjetuje dr. Crnković-Pozaić. Usto, treba im omogućiti da se dodatno školuju inače će vječno biti osuđeni na fizičke poslove.

Kriza nije nikome prilika
– Kriza na tržištu rada, koja se produbila zbog globalne recesije te neefikasne i nekoordinirane gospodarske politike, zapreka je za radni angažman bilo koga, a posebno neaktivnih – upozorava dr. Maja Vehovec, koja ipak ne vjeruje da će kriza izazvati veći val umirovljenika, barem ne onih u aktivnoj radnoj dobi, jer sada to zakonski okvir jednostavno ne dopušta.

– Može doći do većeg odljeva onih koji se nalaze nekoliko godina prije umirovljena. Država sve teže može podnijeti novo financiranje umirovljenika. Imamo situaciju da tržište rada nema apsorpcijske mogućnosti za nezaposlene, a država nema mogućnosti da usisa veći val umirovljenika.

 Pat-pozicija? Država prije svega treba pokazati svojim primjerom da je sposobna upravljati vlastitim troškovima. To će biti dovoljan signal privatnom sektoru da se potaknu pozitivne promjene na tržištu rada – naglašava dr. Maja Vehovec.

3

KAOS I PROMETNE GUŽVE

Tisuće Hrvata čeka muka kad krenu prema Austriji. I to na 8 mjeseci! Evo što se događa od ponedjeljka

7

UHIĆEN 25-GODIŠNJAK

Užas kod Delnica: Maloljetnicu zatočio u baraku, silovao je dva tjedna, a nije joj davao hranu i piće

Video sadržaj

4

Jeste li znali?

Liječnik objašnjava što je to 'zimski penis': Evo kada biste se trebali zabrinuti

Goran Kočiš

Borba s kroničnom bolešću: Član žirija popularne emisije progovorio o dijagnozi koja mu je promijenila život

Tko bi rekao

Studija otkrila neočekivane činjenice o čovjeku: Evo što nas doista dijeli na optimiste i pesimiste

Poslodavac nudi plaću od 2.200 € do 2.700 € neto, evo gdje se prijaviti