Za ratne zločine počinjene u Drugome svjetskom ratu i nakon njega policija je u posljednjih 20 godina podnijela samo dvije kaznene prijave, a obje je Državno odvjetništvo odbacilo jer su ratni zločinci umrli.
Povrh te dvije prijave, od 1990. godine do danas, policija je za ratni zločin iz Drugoga svjetskog rata podnijela još osam prijava, ali nije znala tko je krivac za zločin, pa su prijavljeni nepoznati počinitelji. Protiv Josipa Boljkovca, Josipa Manolića i Rade Bulata u ovom trenutku nema prijava!
Podaci su to Državnog odvjetništva što smo ih dobili kao odgovor na pitanje što je učinjeno na otkrivanju i kažnjavanju zločina iz Drugoga svjetskog rata. Ujedno je to odgovor na pitanje u kojoj su fazi istrage protiv Manolića, Boljkovca i Bulata koje su prije mjesec dana na velika zvona najavljene iz policije.
– Protiv njih dvojice zasad postoje samo indicije. No, za mjesec dana sve će biti jasno. Za to vrijeme znat će se postoje li protiv Boljkovca, Manolića i Bulata ikakvi dokazi da su odgovorni za ratne zločine počinjene nakon Drugoga svjetskog rata ili će se odustati od kaznenog progona protiv njih – izjavio je šef kriminalističke policije u Ravnateljstvu policije Vito Bijelić.
Suradnja policije i DORH-a
Premda je odgovor Državnog odvjetništva o ratnim zločinima iz Drugoga svjetskog rata aludirao na razilaženje između institucije koju vodi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i politike MUP-a koju predstavlja ministar Tomislav Karamarko, šef krim-policije tvrdi suprotno.
– Policija surađuje s Državnim odvjetništvom, a u suradnji s tužiteljima iz Bjelovara i Karlovca upravo se ispituju svjedoci – kaže Bijelić navodeći da je to tek prvi korak u eventualnom kaznenom progonu.
Objašnjava, naime, da se protiv Boljkovca i Manolića ne može ništa poduzeti dok nema žrtve, odnosno dok se ne pronađu tijela. Navodi kako je policija do sada razgovarala s gotovo 2000 osoba, no samo je njih desetak u Bjelovaru predloženo za saslušavanje pred istražnim sucem.
Tek ako ti ljudi na sudu kažu gdje su grobovi partizanskih žrtava, može se učiniti idući korak, a to je da sud zatraži ekshumaciju. Potvrdi li se da su grobnice tamo gdje su svjedoci to izjavili, tada vještačenjem treba utvrditi jesu li to žrtve ratnog zločina, odnosno tko su stradale osobe, jesu li umrle nasilnom smrću i na koji način. Potom tek valja utvrditi je li im presuđeno bez suđenja ili po prijekom sudu, i tko je to naredio i izvršio.
– Državno odvjetništvo je 2007. godine zatražilo opsežno istraživanje koje je provedeno u organizaciji Hrvatskog državnog arhiva i pokazalo da su činjeni zločini tijekom Drugog svjetskog rata i odmah nakon rata. Istraživanje je također pokazalo da postoji izuzetno malo pisanih tragova u vezi s tim povredama međunarodnoga humanitarnog prava i sve upućuje na to da je za to znao ograničeni krug osoba, vjerojatno samo naredbodavci i neposredni izvršitelji iz posebnih postrojbi – poručuju iz Državnog odvjetništva.
Problemi s dokazivanjem
Šef kriminalističke policije Bijelić i sam potvrđuje da postoje problemi s dokazivanjem zločina te da se u posljednje tri-četiri godine dogodilo da je policija s nekim svjedocima obavila obavijesne razgovore, ali nisu odmah ispitane pred istražnim sucem. Svjedoci su umrli, a policijske bilješke o njihovim spoznajama o zločinima neupotrebljive su jer nisu dokaz na sudu.
Na neslužbenu informaciju kako policija, iako je najavila kazneni progon visokih dužnosnika u bivšem režimu, Boljkovca i Manolića, nije s njima obavila čak ni obavijesni razgovor, Bijelić odgovara suprotnom tvrdnjom.
– Prije dvije godine su ispitani, no negirali su bilo kakvu odgovornost za zločine. Međutim, njihovo pravo ispitivanje provest će se tek na kraju kada se prikupe sve druge potrebne informacije – zaključio je V. Bijelić.
Hebala vas povijest.