Davni je šlager opjevao djevojku, danas bismo rekli trendsetericu, koja je prva na neku jadransku plažu stigla u bikiniju. No bilo ju je toliko sram da je iz mora izašla tek kada je i zadnji posjetitelj otišao s plaže. Zabavna je to pjesmica iz šezdesetih, ali ona zapravo oslikava kakav je skandal nastao prije punih 75 godina, kada je poslijeratnom svijetu predstavljen prvi bikini.
Dva dijela kao udar na moral
Iako je povijest mode prve dvodijelne kostime pronašla još kod starih Rimljana, istinska demokratizacija tih “komadića” odjeće, bez kojih nema odlaska na plažu (naravno za sve koji nisu naturisti), počinje krajem 19. stoljeća, kada se zapravo i počinje širiti ideologija zdravog života, koja je propagirala odlazak na plažu – i na plivanje – za sve, a ne samo za djecu i muškarce. Žene su tada dobile svojevrsne haljine za plivanje, koje su, kako su godine prolazile, pomalo gubile obujam, rukave i nogavice, ali zadnji veliki “udarac” moralu i dušobrižnicima zadao je tek kostim koji se sastojao od dva dijela i tako pokazao ženski trbuh. Led su ipak probile sportašice. Bilo je to još davne 1913. godine, kada je ženama prvi put dopušteno sudjelovanje na Olimpijskim igrama te je za njih dizajniran prvi dvodijelni kostim za plivanje, koji se zapravo sastojao od dugačke majice bez rukava i kratkih hlačica. Osmislio ga je Carl Janzten i bio je to krajnje konzervativan i čedan dio sportske opreme. Ali ipak je izazvao pravi skandal.
Kao i mnoge druge stvari u modi, i kupaće kostime drastično mijenja Drugi svjetski rat, tada se skraćuju rubovi kupaćih hlačica te se otkriva mali dio struka, što je bilo pripisano štednji materijala. No modna bomba eksplodirala je na početku srpnja 1946. godine, kada je bikini predstavio francuski inženjer Louis Réard. Svijet ga je prvi put vidio na reviji održanoj na pariškom bazenu Piscine Molitor, a prvi je novi kupaći kostim nosila 19-godišnja plesačica Micheline Bernardini. Zanimljivo, krasio ga je novinski print, a ostalo je zabilježeno da je izrađen od 76 centimetara materijala. Imao je trokutiće umjesto klasičnog grudnjaka i tanke vrpce na bočnim stranama gaćica.
Taj prvi bikini nije ni stigao do plaža, jer su ga u pravoj eksploziji zgražanja zabranile mnoge zemlje: Italija, Španjolska, Portugal... pa i Francuska. Tek kada se u bikiniju na Azurnoj obali, tijekom filmskog festivala u Cannesu 1953. godine, pojavila Brigitte Bardot, stvari se počinju mijenjati. Ona je, zahvaljujući bikiniju, dobila muža, ali i mnogo važnije, ulogu u filmu “I Bog stvori ženu” (tog istog muža) Rogera Vadima. Žene su tada već bile dovoljno hrabre da na plažama širom svijeta pokažu što više gole kože.
Marilyn i Ursula za pamćenje
I baš tada bikini ulazi u drugu fazu svog života, onu u kojoj je postao ikona pop-kulture. Na taj su ga pijedestal podigli filmovi, jer nezaboravne su scene: Marilyn Monroe koja se u bikiniju pojavila u filmu “Niagara”, ili pak izlazak iz mora Ursule Andress u prvom filmu o britanskom tajnom agentu Jamesu Bondu “Dr. No”, ili glumice Raquel Welch u kožnatom bikiniju u filmu “Milijun godina prije Krista”...
Bikiniju treba priznati i da je pokrenuo još jedan važan trend u ženskim životima. Minijaturan kupaći kostim otkriva sve nesavršenosti tijela pa je tako ruku pod ruku s njim došlo i vježbanje, dijete, nemilosrdna borba protiv celulita... Danas, u vrijeme društvenih mreža i lažne stvarnosti koju nam one serviraju, bikini može biti i “krivac” za mnoga pretjerivanja, ali treba razmisliti i o njegovim pozitivnim učincima na žensko zdravlje, samopouzdanje, osjećaj slobode...
