Ako je netko sretan zbog nesnosnih vrućina koje se najavljuju čitavo ljeto, onda su to proizvođači lubenica. Berba slatkih plodova u dolini Neretve već je uvelike počela, a za razliku od lanjske godine kad ih je zbog korone, nestabilna vremena koje je uvjetovalo kasno dozrijevanje prvih plodova, te loše turističke sezone i nedostatne potražnje, dosta ostalo neobrano na poljima, ova, slažu se svi, itekako obećava.
Proizvođači zadovoljni
– Potrošnja lubenica je kao i potrošnja piva, što su više temperature, bolje se prodaju – kažu Neretljani koji početak sezone ocjenjuju izvanrednim. Lani je zbog nagomilanih problema na poljima te uvoza iz Albanije otkupna cijena lubenica splasnula već nakon dva dana, dok ovosezonske već dulje vrijeme “drže” cijenu između 1,80 do 2,20 kuna za kilogram, neke sorte i od 2,50, pa se proizvođači nadaju kako će s njima profitirati kao i s jagodama kojima cijena u maloprodaji nije padala ispod 25 kuna.
– I cijena i kvaliteta su super pa se nadamo da ćemo ih ove godine prodati bez problema – kaže jedan od većih proizvođača u Neretvi Ivan Bjeliš. Uvoza koji bi ugrozio domaću proizvodnju zasad gotovo nema, čemu su i razlog više cijene na inozemnim tržištima. Kako bilo, dogodilo se upravo ono što poljoprivrednici godinama zagovaraju – u vrijeme dozrijevanja domaće robe trgovci konačno nabavljaju i nude domaće, koje je u pandemiji koronavirusa još više dobilo na cijeni i potrošači su ga spremni i više platiti.
Na tržnicama kilogram lubenice košta između 7 i 10 kuna, dok se u trgovačkim lancima s njima “akcija” za 2,99 do 4,99 kn/kg. S obzirom na to da većina trgovaca traži manje lubenice, one između 6 i 10-ak kilograma, proizvođači se posljednjih godina okreću novim sortama. Uz romansu i fantaziju, u nas je tako trenutačno najpopularnija sorta mirsini, priča proizvođač i predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na tom području Neven Mataga.
Hladnoće su utjecale na formiranje cvjetova kod najranijih sorti, zbog čega će urod biti nešto slabiji. No zadovoljni su, ponavlja i Mataga. S oko 300 hektara s područja Metkovića, Opuzena, Ploča i Slivna ubrat će se, računa se, i 15-ak tisuća tona lubenica te oko 1000 tona dinja.
Lubenica sadrži oko 92% vode što je čini omiljenim voćem za gašenje žeđi. Po definiciji je zapravo povrće iz porodice tikvi (Cucurbitaceae), baš kao i krastavci i tikvice. No bez obzira na to, riječ je nutritivno bogatoj namirnici te zdravom i zasitnom međuobroku, od svega 30 kalorija na 100 grama. Stručnjaci ističu kako je lubenica bogat izvor hranjivih tvari koje štite srce, poput vitamina C i karotenoidnog fitonutrijenta, likopena, koji joj daje karakterističnu crvenkasto-roza boju. Jedna šalica lubenice sadrži više likopena od jedne šalice rajčica, a on uz beta-karoten i vitamin A, pruža i snažnu antioksidativnu zaštitu koja naše stanice štiti od slobodnih radikala.
Kupujte sjajne i čvrste
Istraživanja su pokazala zaštitnu ulogu likopena u nekoliko vrsta raka (rak pluća, dojke, prostate...), dok magnezij i kalij u lubenici pomažu kod reguliranja krvnog tlaka. Lubenica sadrži i aminokiselinu citrulin koja se u tijelu pretvara u arginin koji složenim procesima metabolizma utječe na sniženje tlaka i opuštanje krvnih žila, a ujedno poboljšava i osjetljivost na inzulin u oboljelih od dijabetesa tip 2 koji su otporni na inzulin. No, valja pripaziti. Nije ju dobro prečesto jesti samu jer njezin relativno visoki glikemijski indeks (GI) može uzrokovati nagli skok razine šećera u krvi. On se, međutim, može ublažiti ako se lubenica konzumira zajedno s hranom nižeg GI. Odličan je diuretik jer stimulira rad bubrega i povećava stvaranje urina što pogoduje izbacivanju toksina iz organizma.
Biljka je podrijetlom iz južne Afrike, no kultivirana je prvo u Egiptu o čemu svjedoče i sjemenke pronađene u grobnici Tutankamona. Potom osvaja Mediteran, a do 10. stoljeća i Kinu, koja danas proizvodi najviše lubenica na svijetu. Neke sorte te ljetne kraljice mogu narasti i do 100 kilograma, a ima i svoj svjetski dan – 3. kolovoza. Nakon što se uberu, lubenice prestaju zreti. Stoga ih je važno kupiti u punoj zrelosti kad imaju najbolji okus i najviše hranjivih tvari.
Kupljena lubenica treba biti sjajna, čvrsta i simetrična, tamnozelene kore i svježe peteljke, a mjesto na kojem je ležala na tlu kremasto žute boje. Udarite li po njoj prstima, zvuk ne bi smio biti šupalj. Žućkasta boja ploda upućuje da je već dugo u prodaji i prezrela, a svjetlozelena na nedovoljnu zrelost. Prije rezanja dobro ju operite ili, ako je prevelika, obrišite vlažnom kuhinjskom krpom ili papirom. Čuvajte je u hladnjaku cijelu ili narezanu do tjedan dana, omotanu plastičnom folijom kako se ne bi sušila i upijala mirise druge hrane.
Svježu, sočnu, slasnu, hrskavu... mnogi će lubenicu konzumirati na tradicionalni način – dobro je ohladiti, izrezati i odmah degustirati. No volite li eksperimentirati s okusima, lubenicom možete kombinirati s drugim povrćem u salatama, sa špinatom i parmezanom ili feta sirom, s rajčicom i krastavcem, ili pak s rikulom, pinjolima, bosiljkom i lukom. Izvrsna je i kao juha – dovoljno je izmiksati s još nekim voćem poput dinje ili kivija u pire i u njega dodati jogurt.
U tajlandskoj će se juhi naći i ljutike, češnjaka, čilija, đumbira i limete te kuhano meso račića, a tko voli slatko neće pogriješiti ni sa sorbetom ili sladoledom od lubenice, panna cottom, slatkim ili pekmezom od lubenice... Dan pak možete “začiniti” i koktelom od soka lubenice i pjenušca, a party i izdubljenom lubenicom napunjenom sokom od lubenice, kockicama leda te rumom, punčem li nekim drugim alkoholnim pićem po izboru, te dekoracijama od drugog voća i kišobrančića...
