Ako državni parlament idućeg tjedna prihvati dopune Zakona o državljanstvu BiH, 500-tinjak naturaliziranih bosanskohercegovačkih državljana podrijetlom iz arapskih zemalja, koji su u vrijeme rata bili pripadnici brigade El-Mudžahid, moglo bi ostati bez putovnica. Zbog straha od povratka u Egipat, Siriju, Tunis, Pakistan, Irak, Maroko, Alžir... gdje ih, prema tvrdnjama mudžahedinske zajednice, zbog ratovanja u BiH čekaju višegodišnje zatvorske kazne, pokrenuta je inicijativa o utemeljenju udruge Ensarije, uz pomoć koje bi se borili za zadržavanje državljanstva. Sirijac Al Husin Imad zvani Abu Hamza, glasnogovornik mudžahedina u BiH, u ekskluzivnom razgovoru za Večernjak najavio je "tešku bitku za zaštitu prava mudžahedinske braće u BiH, koji su u vrijeme rata dali velik doprinos u obrani države".
Zbog sintagme "teroristička skupina", Ministarstvo pravde BiH, tvrdi Abu Hamza, njihovu želju da se organiziraju "već tri i pol mjeseca opstruira".
Ovo je već treća revizija našeg statusa u BiH. Bojim se da nas se tim zakonom žele riješiti, izbaciti nas iz Bosne i Hercegovine. U Komisiji za reviziju državljanstva BiH i tri su člana iz međunarodne zajednice, a upravo su oni kazali da bivši borci Armije BiH, humanitarci i studenti iz arapskih zemalja moraju napustiti državu ističe Abu Hamza, kojemu je bosanskohercegovačko državljanstvo dvaput revidirano te je postalo upitno unatoč odluci Ustavnog suda Federacije BiH prema kojem ono ne može biti poništeno.
Budu li pripadnici mudžahedinske zajednice, kojih je u BiH 500-tinjak, najnovijim zakonskim rješenjem deportirani u matične zemlje, pitanje je što će biti s njihovim obiteljima. Naime, većina se njih u BiH oženila Bošnjakinjama, a prema podacima, u prosjeku imaju troje ili četvero djece, što znači da bi gotovo 2000 djece mudžahedina ostalo bez oca. Uzdržavaju se uglavnom prodajom tekstila koji uvoze iz arapskih zemalja.
Ne želeći da se to shvati kao prijetnja, Abu Hamza napominje da ne zna kako će njegova braća "dočekati odluku o deportaciji".
Zakon ili napad
Vlastima u BiH ne odgovora da zakonski branim svoja prava, njima odgovora da Abu Hamza dođe s pojasom i prijeti terorističkim napadima. Neću ja sutra odgovarati zbog nekoga tko ne može shvatiti da je nakon 15 godina ostao bez državljanstva zemlje u kojoj je zasnovao obitelj. Iza nas ostaju supruge i djeca. Što će biti s njima, kako će živjeti? Nas u matičnim državama čekaju zatvorske kazne. Nedavno se jedan moj brat dragovoljno vratio u Pakistan i dobio 68 godina zatvora. Evo, na primjer, jedna naša sestra posjetila je svog muža u egipatskom zatvoru i nije ga mogla prepoznati. Ako ona ne može prepoznati svoga muža, onda znate što tamo rade zatvorenicima ističe Abu Hamza te dodaje da bi se iz Sarajeva, gdje vodi islamski trgovački centar simbolična naziva "Hamzibeg", vratio u rodnu Siriju kad mu tamo ne bi sudili zbog sudjelovanja u ratu u BiH.
Protjerivanje pripadnika mudžahedinske zajednice iz BiH, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, prva je tražila administracija američkog predsjednika Billa Clintona. On je od Alije Izetbegovića ultimativno zahtijevao da ih se deportira u matične arapske zemlje pa je nekoliko osoba afro-azijskog podrijetla protjerano iz Bosne i Hercegovine. Na jednom sastanku u Zenici 1995. godine mudžahedinima se, kaže Abu Hamza, obratio izaslanik turskog veleposlanstva, predloživši im da se presele na Kosovo.
Kazao nam je da će na Kosovu uskoro početi rat između Srba i Albanaca te da će nam Turska, dođemo li tamo, jamčiti da nam nitko neće praviti probleme kazao je Abu Hamza. Bojeći se da iza turske ponude stoji SAD, pripadnici odreda El-Mudžahid su je odbacili, a nakon toga su, ističe Abu Hamza, za njih počeli problemi u BiH.
Amerikanci su mislili da nama mogu upravljati kako hoće. Kad im je bilo u interesu da dođemo u Bosnu, to su nam dopustili, a ponudili su nam i da idemo na Kosovo. Neka su braća uspjela samostalno ući na Kosovo te su i tamo pokušali formirati odred El-Mudžahid. Ali takvim načinom organiziranja nisu bili zadovoljni Amerikanci. Zapovjedništvu OVK-a rekli su "ili mi ili oni". Braća su nam kazivala da su preko noći ostajali sami na položajima, bez albanskih vojnika. Jedva su izvukli živu glavu, a neke su zarobili Srbi otkriva Abu Hamza, koji ističe da američka administracija nijednu odluku ne donosi bez dobre provjere. Kaže da se mnogo puta sastajao s američkim zapovjednikom SFOR-a i djelatnicima američkog veleposlanstva u BiH.
Prislušni uređaji
Zbog Al-Qaide su, tvrdi Abu Hamza, on i njegova braća stalno pod sumnjom kao mogući suradnici te terorističke mreže. U stanu i automobilu našao je prislušne uređaje, a često bi se preko noći prekinula i njegova poslovna suradnja sa suradnicima u arapskim zemljama. Svaku vezu s osumnjičenima za terorizam koji su uhićeni te koji su posjedovali putovnicu BiH, međutim, niječe.
Amerikancima i Britancima odgovora da se Bosna spominje u kontekstu terorizma. Ja sam se borio za ovu državu i borio bih se ponovno, kao i moji suborci. Što je tko učinio, za to neka odgovara pred Alahom. Nitko nema pravo ubijati nevine ljude kazao je Abu Hamza.
