“Uklanjanje urušenih stabala i panjeva iz korita rijeke Drave”, naziv je projekta koji će uskoro započeti se realizacijom, a sufinancira ga Europska unija u sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska - Hrvatska. Predviđeno trajanje projekta je 30. rujna 2015. godine, a njegova vrijednost je 299.386 eura, od čega Europska unija izdvaja veliku većinu - 254.478 eura.
Sigurnost plovidbe
Glavni korisnik projekta, koji je Europska komisija odobrila lani u prosincu, jest Direkcija voda južnog Prekodunavlja iz Pečuha, dok su Hrvatske vode projektni partner.U pozivu na predstavljanje projekta, koji će se održati u utorak u Ferdinandovcu, a koji je potpisao voditelj Vodnogospodarske ispostave za mali sliv “Bistra” Đurđevac Josip Fuček, stoji da je njegov osnovni cilj uklanjanje usađenih drvenih ostataka iz dna rijeke, kamenih struktura bez ikakve funkcije u plićacima (mađarska strana), čišćenje plovnog puta, odnosno osiguravanja sigurnosti plovidbe.
Pojašnjeno je da su urušena stabla i panjevi ukopani u dno rijeke posebno opasni za brodove i čamce kada je razina vode visoka, a ostaci se ne mogu vidjeti ispod površine.
Ukupna duljina dionice zahvata je 9500 metara na mađarskoj i 13010 metara na hrvatskoj strani. Na hrvatskoj strani obuhvaća područje rijeke Drave oko Novog Virja pa preko Ferdinandovca pa sve do Podravskih Sesveta.
Poznati koprivnički biolog i zaljubljenik u prirodu, pogotovu onu uz rijeku Dravu, Goran Šafarek, o planiranim zahvatima doznao je od nas. Nakon što je proučio materiju, ustvrdio je da se novac mogao mnogo bolje iskoristiti, s načelima modernog gospodarenja rijekama.
- U načelu stabla u koritu rijeke ne predstavljaju veliku prijetnju niti ih ima veoma mnogo. To jako dobro znam jer svaki mjesec prolazim tom dionicom, oko 75 kilometara, u sklopu projekta ‘Čuvari rijeka’. Ta stabla su sastavni dio dinamičnog riječnog ekosustava, a moderno shvaćanje rijeka savjetuje što manje intervencija u koritu rijeke - kazao je Šafarek.
Turistička ponuda
Dodao je kako Drava u tom području nije plovna, a čamcima ih se lako zaobilazi.
- Oni su i nukleusi za stvaranja sprudova i sukcesiju biljaka, odnosno nastajanje riječnih otoka. Bojim se da će se njihovim uklanjanjem nanijeti šteta okolišu, posebice sprudovima koji su iznimno važno stanište, ali općenito životinjama. Štoviše, Dravski dokumentacijski centar brendira takva stabla kao dravske nemani, znači već su i dio turističke ponude Drave - zaključio je ovaj koprivnički biolog.
