Većina građana Europske unije bila bi više motivirana da glasa na europskim izborima u svibnju 2014. godine kada bi europske stranke predstavile svoje kandidate za sljedećeg predsjednika Europske komisije, pokazalo je istraživanje Eurobarometar od 6. rujna provedeno u lipnju na uzorku od preko 27.000 građana, od kojih je 1000 hrvatskih. Istraživanje također pokazuje da se sve veći broj građana EU uz nacionalni identitet osjeća i europskim građaninom.
Više od pola ispitanika, 55 posto, odgovorilo je da bi prije izašli na europske izbore između 22. i 25. svibnja kad bi njihovi politički savezi predstavili svoje kandidate za to mjesto, dok ih 70 posto tvrdi da su za to da u skoroj budućnosti predsjednika Europske komisije biraju izravno europski građani. Sve veći broj građana opisuje svoj identitet kao nacionalan, ali istovremeno i europski (49 posto ispitanika u odnosu na 43 posto iz lipnja 2012.)
Čak 72 posto ispitanika izjavilo je da je ono što povezuje građane različitih zemalja EU važnije od onoga što ih razdvaja. Najvažnije elemente \"europskog identiteta\" za ispitanike predstavljaju jedinstvena valuta - euro (42% ali uz značajne razlike između zemalja eurozone i one izvan nje), sloboda (40%), te povijest (27%) i kultura (26%).
Slično kao i u proteklim istraživanjima, 50 posto građana smatra da je članstvo u EU pozitivna stvar u usporedbi sa 17 posto koji na članstvo svoje zemlje gledaju kao na negativnu stvar. Apsolutna većina građana smatra da su sloboda kretanja (56%) i mir (53%) među državama članicama najveće prednosti članstva, a na trećem mjestu se nalazi euro (24%).
Jedna zanimljivost je da su hrvatski građani na nekoliko pitanja o tome koliko se njihov glas računa u Europskoj uniji a koliko u njihovoj zemlji, te koliko se računa glas njihove zemlje u EU, odgovorili pozitivnije nego prosjek ostalih građana iz 27 država članica.
>> Kakve političke stranke? Hrvati im ne vjeruju
