Radim svetke i petke, nedjelje, noćne šopinge... Ubili su nam blagdane i obiteljska druženja. Sramota, tuga i jad, a gospoda koja hodaju po dućanima još su i bezobrazni i bahati. I na Veliku subotu pitaju nas kako sutra (na Uskrs, op. a.) radimo. Prestrašno! – samo je jadan od komentara peticije CititzenGO “Ukinimo rad nedjeljom i blagdanom”, koju je proteklih nekoliko dana na internetu potpisalo više od 17.000 hrvatskih građana.
Među njima je i eurozastupnica Marijana Petir, koja ovih dana počinje i vlastitu kampanju za neradnu nedjelju. No ona ističe kako je u njoj već godinama. Poznato je, naime, da je još kao zastupnica u Hrvatskom saboru u dva navrata predlagala izmjene Zakona o trgovini kojim bi se zaposlenima u toj branši osigurali slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme. Prijedlozi su, podsjetimo, bili i usvojeni, ali je Ustavni sud oba puta (2004. i 2009.) zakon stavio izvan snage zbog prigovora trgovačkih lanaca.
No kako se u EU već dulje raspravlja i o novoj direktivi o radnom vremenu, Petir s istomišljenicima u Europskom parlamentu zagovara i zabranu rada nedjeljom na razini EU, dok na nacionalnoj idućih dana očekuje i podršku sindikata, poslodavaca, znanstvene zajednice...
Prema Eurostatovoj statistici iz 2015., u Hrvatskoj 35% ljudi radi nedjeljom, najviše u Europi. Njih 8,3% radi gotovo svake nedjelje, a 28,3% ponekad, što RH stavlja na prvo mjesto u EU po radu nedjeljom. Za usporedbu, u Italiji 80% ljudi nikada ne radi nedjeljom, u Njemačkoj 60%.
– Zaposleni u uslužnom sektoru u Hrvatskoj, od kojih su većina žene, rade i po tri tjedna bez prekida i bez ijedne slobodne nedjelje – kaže Petir. Brojna istraživanja potvrđuju kako rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika, ali i na uspjeh braka, razvoj i ponašanje djece, vrijeme koje se posvećuje starijim osobama... Neki drugi slobodni dan osim nedjelje nije zadovoljavajuće rješenje jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan – tvrdi Petir.
Na razini EU nema jedinstvenog rješenja o pitanju rada nedjeljom i praznikom. Hrvatska se “ugledala” na većinu članica, dok Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka i Nizozemska zabranjuju rad nedjeljom, uz izuzetke benzinskih postaja, pekara, turističkih područja i sl.
Petir tvrdi kako je i s demografskog i s ekonomskog aspekta puno argumenata za zabranu rada nedjeljom. Prema podacima Eurostata, među članicama EU gdje se radi nedjeljom zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama od 2008. do 2013. povećala se tek u Bugarskoj, Slovačkoj i Švedskoj. U Danskoj je pala vrtoglavih 31,27%, a u Njemačkoj, koja zabranjuje rad nedjeljom, zaposlenost je rasla čak 21%. Hrvatska pak u razdoblju od 2008. do 2014. bilježi pad prometa u maloprodaji od 12% te broja zaposlenih od 12,5%.
Pritom je jasno kako rad nedjeljom pogoduje u prvom redu velikim trgovačkim lancima, a na štetu malih, domaćih trgovaca koji su i najugroženija skupina. U HGK tvrde kako su mišljenja njihovih članova podijeljena.
Neki se trgovci boje da bi su slučaju zabrane rada nedjeljom u nas moglo doći do odljeva potrošnje i kapitala u zemlje u okruženju, Sloveniju, Mađarsku, BiH... u kojima je nedjelja radni dan, dok ih dio zagovara neradnu nedjelju, zaštitu dostojanstva radnika i smanjenje nelojalne tržišne utakmice.
Ipak, treba voditi računa i o tome da je poslovanje brojnih trgovačkih centara usmjereno upravo na vikende, a kupovne navike i potrošnja u nas su specifični i zbog turizma, kaže Sanja Smoljak Katić, direktorica Udruge trgovine HUP-a. U HUP-u se tako, objašnjava, zalažu za zakone i propise koji štite poslodavce, ali i radnike koji za rad nedjeljom ili blagdanom moraju biti adekvatno plaćeni.
>> Ribić ide sa Sinčićem i Lovrinovićem: Ova koalicija ima odgovore na 3 glavna pitanja
U Australiji ako radiš nedjeljom ili praznikom plaća se duplo. Bilo kojeg dana nakon 8 sati rada, ako se radi duže onda ide tkz. loading/dodatak 50%. Recimo za satnicu nekoga tko je zaposlen u trgovini/restoranu ako radi Nedjeljom, za satnicu koja je oko 20-25AUD dobije duplo toliko, pa ako odradi 12 sati Nedjeljom to mu se računa kao 14 sati ( od 8 sati do 12 sati loading 50%, znaci dodatna 2 sata) od jednog takvog svog rada Nedjeljom dobije cca 500 dolara sto dodje pola tjedne plaće. Vazno je napomenuti da dosta restorana i trgovina ne radi nedjeljom jer im nije isplativo u ovakvim uvjetima, a oni koji rade imaju puno posla. Radnici se trgaju tko će radit nedjeljom jer je dobro plaćeno. Eto tako se to radi u pravom kapitalizmu a ne kao kod nas u feudalizmu. Treba radniku financijski nadoknadit gubitak vremena sa obitelji.