U nastavku suđenja Ivi Sanaderu u slučajevima Ina – MOL i Hypo tužiteljstvo ponovno poziva svjedoke i to one koji bi trebali pobiti iskaze svjedoka obrane. Pred sudsko vijeće Ivana Turudića na zagrebačkom Županijskom sudu sjela je Nataša Vujec,bivša državna tajnica Ministarstva gospodarstva i predsjednica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, koja svjedoči da Rusija 2010. i poslije nije više bila zainteresirana za projekt Družba Adria.
Na izravno pitanje jesu li u u pregovorima o Družbi Adria sudjelovali M. Gucerijev i I. Fazakas, sudac Turudić zabranio je svjedokinji odgovor. Oni to nisu ni tvrdili, kaže Turudić.
Svjedokinja je također kazala da je Ježićevo zemljište na Krku već imalo svoju namjenu u sklopu projekta LNG terminala u vrijeme za koje Gucerijev tvrdi da je Ježiću dao novac za spomenuto zemljište, kao i za lobiranje za Družbu Adria.
Nakon stanke svjedočila je Vesna Trnokop Tanta, nekadašnja čelnica Janafa i potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU
Vesna Trnokop Tanta bila je na čelu Janafa pa sigurno ima štošta za kazati u vezi s projektom Družba Adria. Kazala je kako je s mađarske strane u pregovorima sudjelovao Imre Fazakas, kao predstavnik MOL-a. Na pitanje kakav je dojam ostavio na nju, rekla je da je od tada prošlo deset godina (Fazakas je sudjelovao 2000.-2002., do zaključenja sporazuma).
Svjedoci obrane I. Fazakas i ruski naftni magnat Mihail Gucerijev tvrde, naime, da novac koji je sjeo na račun riječkog poduzetnika R. Ježića nije bio namijenjen za mito I. Sanaderu, kao što on tvrdi, već za lobiranje za projekt Družba Adria. Tužiteljstvo je tijekom procesa pokazalo da te svjedoke, koji su potegli dalek put kako bi sprali ljagu s imena bivšeg premijera, ne smatra vjerodostojnim.
Dvojac povezan s MOL-om tvrdio je da je za projekt lobirao iz vlastitog interesa.
9.35. sati
Prije svjedočenja tužiteljica T. Laptoš navodi nove dokazne prijedloge, a to su ugovori o kreditu MOL-a Ini. Predlaže i dopis Janafa u vezi s iznajmljivanjem terminala, a koji se nadovezuje na iskaz I. Fazakasa koji je tvrdio da Janaf u to vrijeme nije imao slobodnih skladišnih kapaciteta. Predlaže i prijavu namjere provjere koncentracije AZTN-a.
Rasprava je prekinuta na deset minuta kako bi se okrivljeni Sanader konzultirao s obranom.
9.40 sati
Nakon konzultiranja Sanaderova obrana zatražila je da se o prijedlozima očituje sutra. Prigovaraju da predloženi dokazi nisu dostatno obrazloženi, a to se posebno odnosi na prijavu AZTN-a.
Tužiteljica Marušić: Namjera je dokazati da je sadržaj prijave identičan očitovanju za koje obrana tvrdi da nikad nije došlo do okrivljenika.
9.50 sati
Što se tiče ranijih prijedloga tužiteljstva, J. Sloković kazala je da obrana prihvaća prijedlog da se u spis uvrste financijska izvješća Ine u prva tri kvartala 2008. godine, napominjući ipak da je interpretacija optužbe kriva i da se time ne može utvrditi ni jedna bitna stvar u ovom suđenju.
Ugovori vezani za kreditiranje Podravke, tome se obrana protivi. Radi se o drugom pravnom poslu koji nema veze s Inom, kazala je J. Sloković. Što se tiče kredita iz 2009. za Inu, tu smo suglasni da se dokaz provede, nastavila je.
Što se tiče pregovora o Družbi Adria, obrana se ne slaže s tim dokaznim prijedlozima jer svjedoci Fazakas i Gucerijev nisu ni tvrdili da su sudjelovali u međudržavnim pregovorima.
U vezi s tri e-maila protivi se prijedlogu jer smatra da se ne može utvrditi njihova autentičnost. Radi se o prepisci V. Špoljarić i tajnice O. Spevec.
Vijeće se povlači kako bi odlučilo o dokaznim prijedlozima koji će biti uvršteni u predmet.
9.58 sati
Sudsko vijeće odlučilo je prihvatiti dokazne prijedloge te se prelazi na čitanje dokumentacije.
10.12 sati
Na klupu za svjedoke prva je sjela Nataša Vujec, bivša državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva. Diplomirana je inženjerka naftnog rudarstva. U siječnju 2010. imenovana je za državnu tajnicu. Pokrivala je resor nafte i rudarstva.
Jeste li sudjelovali u radu na zasjedanjima kakvih ruskih i hrvatskih delegacija?
Sudjelovala sam u međuvladinoj komisiji, na raznim sastancima s Ruskom Federacijom kada se razgovaralo o Južnom toku, kazala je.
Južni tok projekt je tvrtke Gazprom, objasnila je na pitanje tužiteljice. A riječ je o zajedničkom ulaganju s talijanskom tvrtkom Eni.
– Plan je bio trasa preko Crnog mora i jugoistočne Europe do Italije. No projekt je evoluirao i Gazprom je počeo razmatrati projekt sjeverne varijante koja je imala dvije podvarijante, da se plin uvozi preko Srbije, Bugarske i Mađarske do Austrije, a po drugoj bi trasa išla Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom do Austrije.
U okviru toga Gazprom je s plinskim transporterima potpisao sporazume, a Ruska Federacija s vlastima država međuvladine sporazume, nastavlja N. Vujec.
Međudržavni sporazum RH i Ruske Federacije potpisan je 3. veljače 2010. godine.
10.22.
V. Marušić: Recite nam o Družbi Adria i postoji li veza s projektom Južni tok?
N. Vujec: Projekt Južni tok u svojoj ideji nije povezan s Družbom Adria jer se tu radi o transportu plina iz Rusije, a u Družbi Adria radi se o nafti. Povezuje ih to da su oba projekta bila predložena hrvatskoj strani i da proteklih deset godina Hrvatska te projekte nije prihvatila.
Razlika je da je Južni tok bio oživljen 2010. godine i potpisan je taj sporazum.
U oba slučaja potpisani su međuvladini sporazumi.
10.25 sati
VM: Koji je bio cilj projekta DA s naše strane?
NV: Smisao je bio izvoz ruske nafte iz Rusije kroz naftovode koji prolaze kroz države do Jadrana i luke Omišalj koja je trebala biti izvozna luka. Cilj je bilo povezivanje dva naftovoda; Družba i Adria, što bi povećalo količine ruske nafte za izvoz.
VM: Na kojem su se nivou odvijali pregovori?
NV: Pregovori su se vodili tijekom 2002. godine i ja u njima nisam sudjelova, no vidjela sam ugovore. O DA su najprije pregovarale naftne kompanije kroz koje bi naftovod prolazio, a zatim vlade država koje bi jamčile da neće raditi probleme glede toga projekta
VM: Tko je bio nositelj projekta s naše strane?
NV: Janaf.
VM: Je li projekt zaživio?
NV: Sporazum je potpisan, no nije bio ratificiran u Saboru. Janaf je bio počeo s pripremama. No kasnije je napravljena studija utjecaja na okoliš koja je bila negativna i nije prošla javnu raspravu te je projekt zaustavljen 2004.-2005. godine.
VM: U kontaktu s ruskom stranom, je li se na međudržavnoj razini razgovaralo o DA?
NV: Da, u okviru pododbora energetika razgovaralo se o oba projekta. Što se tiče DA, hrvatska strana potaknula je razgovor o projektu budući da smo nakon dugo vremena bili potpisali sporazum o Južnom toku, a interes Janafa bio je i još je da se taj projekt realizira da se iskoriste kapaciteti. No ruska strana nije bila zainteresirana za DA.
VM: Rekli ste da je postojala radna skupina i 2011., je li se tada raspravljalo?
NV: Tada smo se sastali u Moskvi. U prijedlogu s njihove strane projekt DA uopće nisu stavili na dnevni red, a nismo ni mi jer smo ih bili pitali prošle godine, a nisu bili zainteresirani
VM: Jesu li u pregovorima sudjelovali M. Gucerijev i I. Fazakas?
Sudac zabranjuje pitanje jer ovi svjedoci nisu ni tvrdili da su sudjelovali u pregovorima te napominje da se radilo o međudržavnim pregovorima. Tužiteljica Marušić napomenula mu je da je to okolnost koju je vijeće prihvatilo na što je sudac kazao da vijeće mijenja mišljenje. Promaklo mi je, kazao je Turudić.
Što se tiče projekta LNG, Vujec kaže da je projekt započeo 90-ih, a 2010. se aktivirao, no danas je u stanju mirovanja do 2014
10.40 sati
VM: Recite, koje je zemljište predviđeno za LNG, tko je vlasnik zemljišta?
Sanader se protivi pitanju, a sudac pojašnjava da su svjedoci Gucerijev i Fazakas tvrdili da su to zemljište (Ježićevo, op. a.) planirali kupiti od Ježića i da su mu za to dali pet milijuna eura, kao i za lobiranje za DA.
NV: Bilo je u vlasništvu vlasnika Diokija, Ježića.
A lokacija je izabrana kao najpovoljnija, a izabrana je 2008. godine.
Unakrsno ispitivanje započeo je Čedo Prodanović.
Gdje ste radili prije 2010.?
NV: U Ini do 2007.a zatim u HEP-u.
ČP: Što ste radili u Ini, zašto ste otišli
Od 1992. Rad na LNG projektu, ina je naime bila jedan od članova konzorcija. Bila sam član radne grupe za LNG projekt i u tome sam sudjelovala sve dok konzorcij nije odlučio prekinuti s radom kroz radne grupe. Osnovali su tvrtku Adria LNG i odlučila sam prijeći u HEP.
10.50 sati
ČP: Kakav je bio stav vlade i premijera Sanadera?
NV: Koliko ja znam, 2005. godine stvar je bila u okviru jedne kandidature. Gđa. Kosor bila je protiv, no ja sam se bavila plinom pa ne znam...
Sudac: što iz toga zaključujete, da je vlada bila protiv?
NV: Na žalost, ne mogu ništa zaključiti.
Pojasnila je da je projekt zaustavljen zbog nepovoljne studije na okoliš i da ne zna kakav je bio osobni stav I. Sanadera.
ČP: Tko je sada vlasnik zemljišta na Krku?
NV: Koliko ja znam, još uvijek Dioki.
Svjedokinja je gotova, pauza je do 12 sati.
12.00 sati
Nakon stanke na klupu za svjedoke sjela je Vesna Trnokop Tanta, bivša predsjednica uprave Janafa. Od studenog 2000. do 2004. godine bila je na tom mjestu.
Što se tiče projekta Družba Adria, kaže da su se u vrijeme kada je ona preuzela funkciju već odvijali pregovori.
VM: Koja je bila uloga Janafa?
VTT: Uloga Janafa bila je u tome da od Mađarske do Omišlja transportira od 5, 10 do 15 milijuna tona nafte što je bilo unaprijed određeno.
– U to vrijeme sustav je poslovao s gubitkom i gledalo se kako iskoristiti mogućnosti naftovoda. Krenuli smo u pregovore s ostalim transporterima, a po nalogu NO-a u kojem su sjedili ministri – kazala je dodajući:
– Intencija Vlade bila je da se sustav maksimalno iskoristi i revitalizira.
12.10 sati
Ponovila je da su u pregovorima sudjelovali predstavnici transportnih naftnih kompanija te predstavnici zemalja, odnosno nadležni ministri zemalja kroz koje je naftovod trebao prolaziti.
VM: Jesu li u pregovorima mogle sudjelovati privatne osobe?
VTT: Naftovodi su većinom bili u vlasništvu države tako da je nadležnost naftovoda uglavnom bila u nadležnosti ministarstava.
VM: Tko je s mađarske strane sudjelovao?
VTT: MOL, u pregovorima je sudjelovao dr. Dott, a jedan od pregovarača bio je i gospodin Fazakas.
12.20 sati
Unakrsno ispitivanje J. Sloković
Imali ste neposredne kontakte s Fazakasem?
Da, dolazio je uime MOL-a i sudjelovao u pregovorima, ne samo sa mnom, nego sa svima. Radi se o razdoblju od 2000. do 2002., do zaključivanja sporazuma. Radili smo u tehničkim grupama.
Fazakas je na sudu rekao da je u to vrijeme bio u Jukosu pa Sloković pita je li on predstavljao Jukos ili MOL, a svjedokinja kaže da je Fazakas dolazio kao predstavnik MOL-a.
Kako je prošlo deset godina od toga, ne može se sjetiti pojedinosti.
Račan je bio predsjednik Vlade koji je dao ovlast ministru da potpiše sporazum tako da je u to vrijeme podrška Vlade bila snažna, kazala je svjedokinja I. Sanaderu.
Na Sanaderovo pitanje "Kakav je bio stav moje vlade?" svjedokinja je već prethodno odgovorila da se ne može sjetiti.
Suđenje je za danas gotovo i nastavlja se sutra svjedočenjem vozača AZTN-a i tajnice.
i što su sad ovi svjedoci rekli??? a baš me zanima što li će tek suci zaključiti iz ovih bedastoća?? ovo je mogla izjaviti i moja baka.