Prije nego što je postao član Predsjedništva BiH, u biografiji Nebojše Radmanovića piše da je bio direktor te glavni i odgovorni urednik banjalučkog Glasa. Sada, na kraju njegova drugog mandata, može se reći da je jedan od najboljih političara koje je u novijoj povijesti iznjedrila BiH. Kao srpski član “kolektivnog šefa države” uljudno i argumentirano branio je stavove svoga naroda, entiteta i države. Gotovo uvijek znao je pronaći rješenje prihvatljivo za sve u podijeljenoj BiH. Vjerojatno mu je u rukovođenju umnogome pomoglo i iskustvo u uređivanju novina. Baš kao i predsjedniku BiH, novinarske vještine vjerojatno su dobrodošle i nekim liderima u bh. susjedstvu. Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor bila je novinarka Večernjeg lista i Hrvatskog radija, a sadašnji srbijanski premijer Aleksandar Vučić bio je ratni izvjestitelj Kanala S na Palama.
U listopadu se biraju nasljednici Radmanovića, Komšića i Izetbegovića te stotine drugih političara na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini. Jučer su predane sve liste za opće izbore. Za članove Predsjedništva BiH natjecat će se dvadesetak kandidata. Nakon Radmanovića u Predsjedništvu opet ima šansu stolovati bar jedan bivši glavni urednik. Bošnjaci će u utrci za svoga člana Predsjedništva imati čak dvojicu nekad prvih ljudi najjačih medijskih kuća. Na opće iznenađenje javnosti, SDP je kandidirao Bakira Hadžiomerovića. Bio je glavni urednik Federalne televizije i urednik nekad vrlo gledanog magazina “60 minuta”. Drugi je Fahrudin Radončić. Utemeljio je najtiražnije novine Dnevni avaz, a još kao mladi novinar bio je urednik omladinskog lista u Podgorici te dopisnik zagrebačkog tjednika Danas. Nakon što je postao jedan od najmoćnijih medijskih magnata u regiji, osnovao je stranku (SBB). Vrlo hrabro izgovara ono što drugi ne smiju. Bez kompleksa upozorava na neravnopravnu poziciju Hrvata. I treći bošnjački kandidat bio je novinar. Uime Demokratske fronte Željko Komšić kandidirao je Emira Suljagića, nekadašnjeg novinara magazina Dani. Bošnjačkoj medijskoj trojci suprotstavit će se aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović te bivši poglavar Islamske zajednice efendija Mustafa Cerić. Nisu tu bez izgleda ni neovisni kandidati. Prije svih Mirsad Kebo, aktualni potpredsjednik Federacije.
Za srpskog člana državnog Predsjedništva bit će mrtva utrka između aktualne entitetske premijerke, inače profesorice engleskog jezika Željke Cvijanović, koju je predložila vladajuća Dodikova stranka (SNSD), i oporbenjaka, doktora ekonomije, također, nekadašnjeg novinara Mladena Ivanića.
Hrvati u utrci imaju četiri kandidata. Desetak stranaka okupljenih oko HNS-a i predvođenih HDZ-om BiH istaknulo je Dragana Čovića. Drugi HDZ (1990.) ide samostalno s Martinom Ragužem. I novoutemeljena stranka SPP ide u utrku sa Živkom Budimirom. Aktualni član Predsjedništva Željko Komšić predložio je, uz Suljagića, uime DF-a Hrvaticu, potpuno anonimnu Zoru Terzić-Šeremet. Tako će DF biti jedina stranka koja će imati dva kandidata za Predsjedništvo BiH.
Upravo zbog toga što je SDP odustao od izbornog inženjeringa i nije istaknuo Hrvata, a Komšić nema jakog kandidata, ovog je puta nakon osam godina Hrvatima dopušteno birati svoga predstavnika. Dakako, ako opet nešto ne smisle “multietničke” bošnjačke stranke.
Kako god izbori završili, BiH će dobiti barem dva nova člana Predsjedništva. Jer Radmanoviću i Komšiću istječe drugi mandat. Iako su na kraju mandata, oni će danas zajedno s Ivom Josipovićem razgovarati s Angelom Merkel u Dubrovniku na skupu znakovitog naziva “Dogovor za novo doba”. Više će ovaj susret značiti političarima na odlasku nego državama. Komšić, Radmanović i Izetbegović razmišljaju o izbornoj kampanji, a Merkel je još mislima u Brazilu. Neće dopustiti da joj “bosanska basna” pokvari “brazilsku bajku”. Zato je možda bolje bilo da je pozvala neke medijske urednike iz Sarajeva. Koji ionako znaju više o novim svjetskim prvacima. I umnogome vode politiku. Osobito kada se za nju pripremaju.
>> Nakon 'jugoslavenskog pasoša' Hrvate iz BiH iseljava putovnica EU
Ne zanima nas tko ce biti član predsjednistva ali on mora biti izabran glasovima Hrvata, a ne Muslimana kao do sada. Želimo da se Hrvatska ukljuci i zastiti svoje državljane u susjednoj državi,a ne da gleda kao nijemi promatrac. Naravno, ne moze se nista ocekivati od ove Vlade koje jnie briga za Hrvate u Hrvatskoj, a kamoli u BIH, ali uskoro dolazi smjena vlasti i od buduce Vlade to zahtijevam.