Talijanski parlament jučer je četvrti dan zaredom birao novog predsjednika države. Glasanje je počelo u ponedjeljak i svaki će dan kolegij od 1009 parlamentaraca i regionalnih izbornika glasati za novog šefa države dok na sedmogodišnji mandat ne izaberu nasljednika trenutačnog predsjednika Sergija Mattarelle koji odlazi u mirovinu.
Berlusconi odustao
Od četvrtog kruga glasanja, koji je jučer održan, dovoljna je natpolovična većina, dok je u prva tri bila potrebna dvotrećinska. Rezultati glasanja objavljeni su jučer kasnije poslijepodne, ali stranke uoči njega nisu signalizirale da su postigle kompromis koji je potreban kako bi se izabrao novi predsjednik.
Šef države u Italiji ima ceremonijalnu funkciju, ali njegova je pozicija važna zbog presudne uloge u imenovanju vlade kada zemlja zapadne u političku krizu. Uoči izbora premijer Mario Draghi najčešće se navodio kao favorit, ali njegovo bi imenovanje na mjesto predsjednika moglo gurnuti zemlju prema prijevremenim izborima i novoj krizi. Desnica predlaže da parlament podrži Elisabettu Casellati, predsjednicu Senata, gornjeg doma skupštine, ali centrističke i ljevičarske stranke to su odbile. Ona je članica stranke Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija koji je ranije govorio da želi biti predsjednik, ali odustao je od utrke tijekom vikenda.
Iako se čini da su ovi opetovani krugovi glasanja za predsjednika kuriozitet, talijanski su građani na njih itekako naviknuti. Tako su 1971. parlamentarcima trebala čak 23 kruga da izaberu Giovannija Leonea, a dva puta nakon toga po 16 krugova. S druge strane, samo su tri predsjednika države izabrana u prvom krugu. Isto tako, tek je jedan, Giorgio Napolitano, izabran za više od jednog mandata.
Draghi iznimka
Zbog parlamentarnog načina izbora predsjednika dogovor stranaka, odnosno političkih elita, postao je ključan što može biti problem na razmrvljenoj i često posvađanoj političkoj sceni. Trenutačni premijer Draghi jedan je od rijetkih koji je uspio pomiriti raznolike stranke i uvjeriti ih da ga podrže u vrlo širokoj koaliciji.
Njemačka predsjednika također bira u parlamentu, a izbori su na redu u veljači. No u toj je zemlji izbor mnogo jednostavniji, a glasanje može doći najdalje do trećeg kruga izbora kada šef države postaje onaj za kojeg glasa najveći broj parlamentaraca. Sadašnji šef države Frank-Walter Steinmeier najavio je ponovnu kandidaturu.
