Hrvatska narodna banka namjerava kupiti zemljište u novozagrebačkom naselju Utrini, pored vojarne Prve gardijske brigade Tigrovi – Croatia, te sagraditi zgradu za trezorsko poslovanje. Ta je politika upravo u skladu s onim što je guverner HNB-a Boris Vujčić govorio kad je upozorio na novo stvaranje nekretninskog balona na nedavnoj konferenciji u organizaciji burze i mirovinskih fondova. Osim što je istaknuo da su cijene stanova u Hrvatskoj uzletjele na pretkrizne razine, po najvišoj stopi u EU, te da se stvara nekretninski balon, čelnik HNB-a je istaknuo je i sve veći jaz između troškova gradnje nekretnina i cijena na tržištu te povećavanje razlike između realiziranih i traženih cijena nekretnina – traži se i do 250 eura po četvornom metru više od cijena koje su ugovorene. U HNB-u su očito zaključili da im je puno isplativije uložiti u zemljište i gradnju umjesto rizika nabave nekretnina po tržišnim pravilima kakva trenutačno vladaju.
Sigurnost blizine vojarne
– Potrebno je kupiti odgovarajuće zemljište na kojem će se sagraditi novi objekti za potrebe trezorskog poslovanja HNB-a. Prilikom planiranja za 2020. kao i za svaku poslovnu godinu, ocijenit će se i takva vrsta potrebe, za nekretninama, te u skladu s tim donijeti odgovarajuće odluke – otkrivaju u HNB-u te preciziraju da je Hrvatska narodna banka već u kontaktu s nadležnim državnim službama oko kupoprodaje jednog dijela zemljišta koje je pozicionirano uz Vojarnu PGB Tigrovi – Croatia.
– Pozicija u načelu udovoljava zahtjevima za objekt namijenjen trezorskom poslovanju središnje banke – kažu u HNB-u ne izričući to, ali vjerojatno imajući na umu i sigurnosni element. Jer nije loše kad je trezorsko poslovanje pozicionirano pored vojarne.
Inače, netom nakon Vujčićeve izjave o napuhavanju cijena nekretnina Jutarnji je list objavio informaciju da je Narodna banka kupila sedam stanova u zgradi u Martićevoj 4 koja je smještena tik uz zgradu HNB-a, polemizirajući o tome je li i središnja banka postala žrtva nekretninskog „balona“. Posrijedi su stanovi ukupne površine oko 600 četvornih metara, koje su otkupili po prosječnoj cijeni „kvadrata“ od 2076 eura. Kako su nam odgovorili na upit, nove stanove na toj lokaciji nemaju namjeru kupovati, iako se o tome spekuliralo. Ove koje su već otkupili prenamjenjuju u poslovni prostor, odnosno urede za svoje zaposlenike.
Pravo je pitanje zapravo zbog čega središnja banka treba toliko novog prostora u trenutku kad je pokrenut postupak ulaska u eurozonu, a time i prenošenja velikog dijela monetarnog suvereniteta na Europsku središnju banku.
Sjedište je bivša burza
Nova zgrada, koja se tek treba podići, naime, namijenjena je isključivo trezorskom poslovanju koje ima visoke kriterije sigurnosne zaštite. Znaju to i svi novinari koji dolaze pratiti zbivanja u središnjoj banci jer se uvijek unaprijed traži ime osobe koja dolazi, kao i ime fotoreportera.
Inače, u Zagrebu HNB ima pravo vlasništva i za dva stana iz tzv. stambenog fonda Narodne banke Hrvatske, ukupne površine oko 90 četvornih metara. Vlasnici su i objekta u Umagu na adresi Jadranska 16, površine od oko 330 četvornih metara, u kojem se svojedobno, otprilike do kraja 2003., obavljala aktivnost Direkcije za devizno dokumentarnu kontrolu Ekspoziture Umag. Taj je prostor iznajmljen Poreznoj upravi, Područnom uredu Pazin, Ispostavi Umag.
Prekrasna zgrada sjedišta HNB-a nalazi se na Trgu hrvatskih velikana, na sjecištu Martićeve ulice i Ulice Franje Račkoga. Građevina je zaštićeno je kulturno dobro i najvažnije djelo arhitekta Viktora Kovačića. Svojevrsna palača građena je za potrebe Zagrebačke burze za robu i vrednote, a središnja banka njome se koristi kao svojim poslovnim sjedištem od završetka Drugoga svjetskog rata.
Zanimljiv je detalj da je u središnjoj prostoriji na drugom katu bila dvorana arbitražnog suda te je iznad kamina nekada stajao natpis “zakon i pravičnost”. Nije loše na to podsjetiti, upravo to treba potrošačima u financijskoj industriji čija je zaštita u mandatu ove institucije.
>> Pogledajte i ovaj video: Porezi i doprinosi - Hrvatska i dalje europski rekorder u prikupljanju PDV-a
Mogu čuvati Sanaderove i Culajeve mudante.. bankrot