Starijem su se liječniku u viziti pacijentice žalile na visok tlak. Pomalo su mu dodijavale pa je odlučno "presjekao".
– Neće majci! Nećeš ti znati koliki ti je tlak! – rekao je i naredio sestrama da skinu sve temperaturne liste s bolesničkih kreveta. Priča je to stara 20-ak godina, danas je intencija da pacijent aktivno odlučuje o svom liječenju. No, je li pacijent uvijek u pravu? Upitali su se to stručnjaci na prvoj tribini koju je u Osijeku organizirala Hrvatska liječnička komora, pred stotinjak medicinara. Prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata, bolesnik ima pravo prihvatiti ili odbiti pregled ili zahvat. Samostalno odlučivati ima pravo i 16-godišnje dijete, što je izazvalo buru komentara. Autonomija bolesnika znači njegovo pravo da donese odluku, čak i kad ona nije pravilna. A najvažnije je da je razumije.
– Istraživanje zdravstvene pismenosti na 138 kroničnih bolesnika u nas pokazalo je da ih je više od polovice nepismeno. Trebamo raditi kako bi uvjeti za razvoj autonomije bolesnika bili bolji – istaknula je prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju pri HLK. Upute liječnika slijedit će trećina do pola ispitanika, uz načelo "liječnik zna najbolje", ali ga filtriraju i odlučuju poslušati samo kada im to odgovara.
– Bolesnik je uvijek na prvom mjestu, ali nije uvijek u pravu, to mu ne smije umanjiti slobodu – kaže dr. Zibar. Autonomiju bolesnika teško je razvijati u sve većem nedostatku kadrova, vremena, a često i edukacije.
– Zašto smo daleko od toga da pacijent ima glavnu ulogu u odlučivanju o liječenju? Jer još ne može birati bolnicu, koju će protezu kuka dobiti – navela je dr. sc. Andrea Džumhur. Za cijeli proces ključno je i informiranje.
– Liječnik donese odluku pa se konzultira s pacijentom više u stilu "ja sam vam rekao pa vi kako hoćete" – prikazala je ona praksu. Obvezno cijepljenje možda nije najbolji način da se postigne procijepljenost građana. Kad je V. Britanija početkom 19. st. uvela obvezno cijepljenje, pojavila su se udruženja protiv cijepljenja. Čak su se po tome birali i politički zastupnici.
– Britanci su uveli prigovor savjesti 1898. kako bi umirili javnost. Broj se procijepljene djece potom povećao pa je 1946. ukinuto obvezno cijepljenje – iznijela je Ivana Tucak, docentica s Pravnog fakulteta.
– Smrtonosni tetanus reduciran je za 97 posto, a hepatitis za 65 posto od 1999., otkako je cijepljenje protiv njega obvezno – navela je dr. Dubravka Vuković. Građanima, istaknula je, treba reći istinu.
– Treba reći ako je učinak cjepiva 84 posto, ali i ako je 69 posto – poručila je.
>> Pacijenti će i u Hrvatskoj dobivati terapiju na osnovi analize gena
...bolesnici nisu uvijek u pravu... To znači da ponekad jesu u pravi i kad se to dogodi onda opet nisu u pravu. Objavite neku statistiku s sankcijama prema onima koji su pogriješili. Ne postoji.