Predstečajne nagodbe

'Bolje zaštitite male vjerovnike i radnike, a uprave istražite'

sudnica
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
07.03.2014.
u 10:08

Proces predstečajnih nagodbi izazvao je mnogo kontroverzi u Hrvatskoj jer mnogi smatraju kako se u njima pogoduje "podobnima" i da je previše toga ostavljeno na upravljanje državi, a premalo sudovima.

U prvom dijelu naše VL inicijative o predstečajnim nagodbama pitali smo vas kako ih poboljšati i treba li Ministarstvo financija i Vlada potpuno odustati od toga koncepta spašavanja tvrtki koje više ne mogu plaćati svoje dugove.

U svojim komentarima na pitanje kako poboljšati proces predstečajne nagodbe ističete da se u njima ne smiju štititi dužnici, nego vjerovnici, tražite preispitivanje vlasnika i uprava koje su dovele poduzeća do predstečajnih nagodbi te veću zaštitu za radnike.

- Ideja predstečajne nagodbe je dobra, ali toliko pitanja i nelogičnosti izlazi na vidjelo - piše komentator carlogiordano te se pita je li smisao predstečajne nagodbe spašavanje vlasnika ili radnih mjesta? - Ponegdje su firme nastavile s radom, ali dobar broj nije, niti će. Među firmama kojima je odobrena predstečajna nagodba tek je trećina proizvodnih, isto toliko i trgovaca. Koji je smisao spašavanja trgovaca - pita se komentator i kaže kako je "isključenje 'prijatljeskih' tvrtki trebala biti osnova zakona", dok se ovako sumnja da je "namjerno napravljena rupa u zakonu".

Staviti nagodbe u isključivu nadležnost Trgovačkog suda

- Vlasnici koji tolike iznose duguju prema državi su zaslužili mnogo veće kazne, od zaplijene imovine do zatvorskih kazni, a oni koji su to omogućili ili nisu djelovali trebaju dobiti otkaze - zaključuje komentator carlogiordano.

Komentator osica smatra kako predstečajne nagodbe treba staviti u isključivu nadležnost Trgovačkog suda i tamo ih tretirati kao žurne predmete. Dodaje da bi se dužnici i vjerovnici, svaki sa svojim interesima, "mogli naći na pola puta", ali da to "sporazumijevanje" mora biti pred sudom. - Veliki dužnici ne smiju umanjiti prava malih, jer i oni i njihovi radnici imaju pod istim uvjetima pravo na opstanak - piše osica i dodaje da su "mali mobilniji i brži u preustroju, ali i daleko ranjiviji u neravnopravnom položaju". Ističe da u ovakvom procesu propadaju "mali" i "njihovi radnici" koji, prema njegovu mišljenju, "nisu ništa manje vrijedni od radnika u velikim kompanijama koje su ih često puna odvukli u ponor, znajući da im nitko ništa ne može jer male ne štiti nitko".

"Svatko može opraštati svoje, ali ne drugi u njegovo ime"

- Svatko može opraštati svoje, ali ne drugi u njegovo ime - kaže osica očito aludirajući na situacije u kojima se često otpisivanje dugova i prihvačanje predstečajnog plana dogodi glasovima velikih vjerovnika dok mali tada ne mogu utjecati na umanjenje njihova duga koji se potom događa automatizmom.

- Osnovna stvar je da predstečajna nagodba (PSN) ne smije štititi dužnika nego vjerovnike, pogotovo ne smiju biti zaštićeni vlasnici firme koji su firmu doveli u predstečajnu poziciju kao niti uprava koja je kriva za loše poslovanje - piše komentator petrollio te je u osam jasnih koraka objasnio kako bi on poboljšao cijeli proces.

"Tvrtke kćeri" treba potpuno isključiti iz odlučivanja

Smatra da predstečajna nagodba treba funkcionirati kao stečaj s preustrojem kojem je cilj da tvrtka dužnik opstane. Dodaje kako nakon cijelog procesa bivši vlasnici, odnosno dioničari, "ne smiju zadržati više od 25 posto vlasništva". - Predstečajnu nagodbu obavezno mora voditi sud, a ne FINA - piše petrollio i dodaje kako "tvrtke kćeri" treba potpuno isključiti iz odlučivanja i time " onemogućiti da same firme preko svojih firmi kćeri utječu na rezultat" predstečajne nagodbe.

Zbog toga da se država ne bi "još godinama petljala u poslovanje tvrtke", petrollio bi propisao da njezin udio nakon predstečajne nagodbe u tvrtki ne smije prelaziti 25 posto. - Otvaranjem PSN automatski treba ispitati kaznenu odgovornost sadašnje uprave za loše poslovanje koje je dovelo do PSN - piše dalje petrollio i dodaje kako cijela predstečajna nagodba mora biti vremenski ograničena, a ne da se "rokovi stalno produžavaju". - Od otvaranja u roku 60 dana sve mora biti okončano ili treba biti automatski pokrenut stečaj - predlaže komentator.

Poslodavcu zaplijeniti svu imovinu, prodati je i isplatiti prvo radnike

Za kraj petrollio predlaže i da u slučaju u kojem se utvrdi da su dugovi tvrtke veći od temeljnog kapitala, dioničari odmah trebaju biti u potpunosti razvlašteni, vjerovnici u cijelosti postati vlasnici, a treba im i zabraniti prodaju udjela dok tvrtka barem godinu dana ne posluje pozitivno. Jure23 je iznio najkraći i najradikalniji prijedlog. - Jednostavno, poslodavcu zaplijeniti svu imovinu, prodati je i isplatiti prvo radnike - tako bi jure23 poboljšao proces predstečajne nagodbe.

Dragi čitatelji, i dalje vas pozivamo da budete aktivni i sudjelujete u raspravama na VL inicijativama.

Komentara 3

KA
kafka
10:26 07.03.2014.

' ... a uprave istražite' Napokon nešto pametno! .

FL
feliks.lorenz.33
18:31 31.03.2014.

Firmama koje imaju dugove prema radnicima, fondovima, poreznoj upravi i dobavljačima - ako imaju proizvode za tržište i uspješno prodaju svoje proizvode - dugove treba pretvoriti U KREDIT pod uvjetima HBOR-a uz obvezu njihova vraćanja u vidu mjesečnog vraćanja određenogg (realnog) postotka od prihoda koje na tržištu ostvaruju. Vraćanjem dugova postepeno bi vraćali u svoj posjed imovinu svoje firme, koja bi bila založena do isplate duga. Prioriteti vraćanja pojedinim vjerovnicima utvrđivao bi Trgovački sud sukladno postojećim propisima uz obvezni nadzor FINE.

Avatar anticenzura
anticenzura
16:00 07.05.2014.

Ne preostaje im nista drugo nego da izmisle bonove ili kakvu ''alternativnu lokalnu monetu'', i da podijele gradjanima, penzionerima, i citavom tom bataljonu na dzavnom budzetu i drzavnom aparatu, ili samo ovima iz drzavnog aparata, u vrijednosti 10-ak posto od place, da kupuju kod ovih sta su duzni drzavi, bar kod ovih sta imaju ducane etc. valjda ima i takvih, tako da ce ovi zaraditi klijente, ujedno placati i dug drzavi, a drzava nece trositi pare iz budzeta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije