- Ova godina za bolnicu bit će financijski vrlo teška. Iscrpljene su mogućnosti za nova zaduživanja, a decentralizirana sredstva za zdravstvo su smanjena. Od investicija posvetit ćemo se centralnoj jedinici intenzivnog liječenja sa 650 četvornih metara za devet kreveta. Uz to, imamo novca još samo za redovno održavanje, tako da u paviljonu 3 neće biti investicija - kaže Dragutin Kopasić, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.
Upravno vijeće povjerilo mu je novi četverogodišnji mandat, iako se u kuloarima govorilo da od novog mandata neće biti ništa. No, HNS očito nije dopustio da ostane bez još jedne fotelje u javnim ustanovama. Ravnatelj Kopasić ističe da će 2011. godina proteći u aktivnostima vezanima uz kategorizaciju bolnice. Očekuje se da ministar zdravstva uskoro donese odluku o kategorizaciji, pa će čakovečka bolnica morati donijeti novi pravilnik o unutarnjoj organizaciji. Kad se u javnosti govori o bolnici, pacijenti se često žale na, po njima, predugo čekanje na specijalističke preglede i pretrage. Ravnatelj upozorava da je problem u primarnoj medicini jer obiteljski liječnici često bez potrebe šalju pacijente u poliklinike.
- Jedan od primjera je PSA test za muškarce, kojim se otkriva rak prostate. Prošle godine obavljeno je 7000 testova, a ako uzmemo u obzir da u Međimurju živi 58.000 muškaraca, to znači da je svaki osmi bio pregledan. Ide se preširoko! Slično je i s analizom hormona štitnjače - kaže Kopasić.
Zabrinjavajuć je i podatak da čak 39 posto pregleda u bolnici završi bez materijalnih troškova, što znači da je liječnik pacijenta poslao kući jer nije bilo potrebe za liječničkom intervencijom. Bolnica je za 20 posto povećala broj ugrađenih proteza samo da bi se skratilo vrijeme čekanja. Umjesto 120, koliko je ugovoreno, ugrađeno ih je 158, na račun bolnice.
- U godini dani odradimo 36 milijuna kuna više od onog što smo ugovorili s HZZO-om. Lista čekanja može se skratiti samo znatnim povećanjem broja liječnika i ordinacija, a za to nema novca - ističe Kopasić. Očekuje da će nakon osnivanja obiteljskih centara i uvođenja dežurstava vikendom u obiteljskim ambulantama, pritisak na bolnicu biti manji.
- U ordinacijama primarne zdravstvene zaštite preko vikenda ključ je u bravi. To tako više ne može! - kaže.
Preko vikenda u hitnu službu javi se 50 roditelja s malom djecom, pa su pedijatri koji dežuraju vikendom na izmaku snaga. Uvođenje dežurstava pedijatara u primarnoj službi rasteretilo bi, ističe, one u bolnici.
