Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro odlučio se na rekonstrukciju vlade kako bi odgovorio na brojne kritike da je vrlo loše reagirao na pandemiju koronavirusa, kao i na sve posljedice koje je ona izazvala. Ukupno će zamijeniti čak šest ministara, najviše od početka svog mandata 2019. godine. Među ministrima koji su dali ostavke ističe se ime Ernesta Araúja, dojučerašnjeg šefa diplomacije koji je odstupio zbog navodne nemogućnosti da osigura bolje odnose sa zemljama koje proizvode cjepiva protiv koronavirusa. Araújo je bio vjerojatno najistaknutiji ideolog među bliskim Bolsonarovim suradnicima te je svojom radikalno desnom retorikom istodobno privlačio dio birača, ali i rušio mostove prema zemljama poput Kine ili Sjedinjenih Država koje vodi Joe Biden. Također je odstupio Bolsonarov ministar obrane. Dosad je zemlja zabilježila već 12,5 milijuna zaraženih COVID-19, a život je izgubilo 314 tisuća ljudi što je, nakon SAD-a, najviše na svijetu.
‘Dosad najgori ministar’
Araújo je ostavku dao u ponedjeljak, a nekoliko sati kasnije neočekivano je odstupio i ministar obrane Fernando Azevedo e Silva. Ukupno su tri člana vlade dala ostavke, a predsjednik Brazila zatim je napravio rošadu u kojoj je preselio nekoliko figura s jedne na drugu poziciju. Na poziciju ministra obrane imenovao je dojučerašnjeg šefa svog osoblja, što je ključna pozicija u mnogim predsjedničkim sustavima. Walter Souza Braga Netto, novi ministar obrane, još je jedan iz plejade Bolsonarovih generala. Poziciju šefa osoblja također će zauzeti general. Državnog odvjetnika zamijenio pak je dojučerašnji ministar pravosuđa. I prošlog je tjedna morao otići ministar zdravstva zbog sporog programa cijepljenja.
No, najzvučnije je ime koje je napustilo vladu ipak šef diplomacije Araújo kojeg je desna retorika i držala bliskim brazilskom predsjedniku koji je na glasu kao jedan od najdesnijih lidera u zapadnom svijetu. Iako je bio karijerni diplomat, Araújo nikada nije služio kao veleposlanik prije nego je 2019. postao šef brazilske diplomacije. No, ostao je upamćen po radikalnim izjavama: za klimatske promjene tvrdio je da su izmišljotina “kulturnih marksista” kako bi se uništilo zapadne ekonomije i promoviralo Kinu. Smatrao je da svijet svjedoči kriminalizaciji crvenog mesa i heteroseksualnog seksa. Cilj Brazila, po njegovu mišljenju, bio je osloboditi se od globalističke ideologije. I inače je bio vrlo ogorčen na politike Kine, koju predvodi Komunistička partija, pa je koronavirus zvao “komunavirusom”.
Nedavno je skupina brazilskih diplomata objavila otvoreno pismo u kojem je naznačila da Araújo izaziva “ozbiljnu štetu” za brazilske interese. Ne može zemlja stalno na međunarodnoj sceni prikazivati lice delinkventa, govorili su kritičari. Neki su mu parlamentarci nedavno poručili: Odstupi, tako ćeš spasiti živote. Donedavni ministar nije uspio izgraditi dobre odnose sa zemljama koje proizvode cjepivo protiv koronavirusa, poput Kine ili SAD-a tijekom Bidenova mandata, što je naštetilo brazilskom programu cijepljenja. Prije Bidena, s bivšim liderom Donaldom Trumpom Brazil je imao odlične odnose.
– Jedna je stvar sigurna, on je najgori ministar vanjskih poslova koje je Brazil ikada imao – rekao je bivši šef diplomacije Celso Amorim. S druge strane, trenutačna vlada Brazila pak tvrdi da je lijevi establišment koji je predvodio zemlju u prethodnim desetljećima kriv za većinu problema koji danas potresaju zemlju. Brazil je tijekom njihove vlasti 2015. i 2016. prošao kroz posljednju tešku recesiju.
Teške provedive reforme
Nedavno je brazilski Vrhovni sud donio odluku kojom se poništavaju korupcijski slučajevi protiv bivšeg ljevičarskog lidera Luiza Inácija Lule da Silve koji je zadržao dio popularnosti. Time mu se otvara mogućnost za kandidaturu na predsjedničkim izborima u listopadu iduće godine.
Trenutačni je predsjednik u problemima i zbog odlaska mnogih poznatih imena iz vlade. Araújo je napustio vladu ovog tjedna, ali još prije godinu dana bivši popularni sudac Sergio Moro odstupio je s mjesta ministra pravosuđa. Najpoznatiji Bolsonarov suradnik, liberalni ekonomist i ministar gospodartva Paulo Guedes, ostao je na poziciji, ali je izgubio dio utjecaja zbog nemogućnosti provođenja reformi. Reforma izrazito rasipinog mirovinskog sustava iz 2019. tako je ostala najveći pothvat Guedesa i Bolsonara zasad.
Opet vi sa poluistinama!!! Čak i da su tih navodnih 300.000 umrlih u Brazilu od korone, to je procentualno gledano na razini Hrvatske!!!