– Kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Slovenija danas nosi znatno veću odgovornost nego što je imala u prošlosti, stoga je današnje djelovanje pod povećalom cijelog svijeta – izjavio je slovenski premijer Robert Golob danas nakon sjednice Vlade na kojoj je pokrenut postupak priznavanja palestinske države.
'Nagrada za terorizam'
– Pri odlučivanju o tome kojim će putem Slovenija ići, tražili smo ravnotežu između interesa zapadnog svijeta, interesa arapskog svijeta i interesa svih preostalih država članica Ujedinjenih naroda – rekao je Golob i dodao da je Slovenija već bila u koordinaciji sa zemljama istomišljenicima iz EU da se "priznanje Palestine iskoristi kao poluga pritiska za postizanje prekida neprijateljstava".
– U ovom trenutku pozivam Izrael da odmah prestane s napadima na Rafah i Gazu i da se posluži pregovaračkim stolom, a ne da traži vojno rješenje – poručio je Golob. Odluka Vlade bila je jednoglasna i koalicija je, naglasio je, ostala jedinstvena. Slovenija je postavila i određene uvjete za priznanje unutar granica iz 1967. ili bilo koje druge granice dogovorene između Izraela i Palestine, ovisno o daljnjem napretku oko sporazuma o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju talaca te daljnjim reformskim naporima i osnaživanju palestinskih vlasti s ciljem dvodržavnog rješenja. Najkasnije do 13. lipnja Vlada će procijeniti kako se sve to provodi pa, bude li pomaka, predložit će parlamentu priznanje Palestine kao nezavisne i suverene države.
Slovenija se našla u krugu nekoliko država koje razmišljaju o priznanju palestinske države. Irska državna televizija RTE News objavila je da bi uz Sloveniju, Palestinu mogle priznati i Irska, Španjolska te Malta. Čeka se i glasanje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda zakazano za danas, što bi moglo otvoriti put Palestine prema članstvu u toj organizaciji. Palestinsku državu je od 1988., kad ju je službeno proglasila Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO), priznalo oko 140 od 193 članice UN-a. Prije 12 godina dobila je status države promatrača Opće skupštine UN-a. Od država članica G20 priznali su je Argentina, Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Turska... Ne i EU kao cjelina. Samo osam od 27 članica EU priznaje Palestinu kao državu – Poljska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Češka, Slovačka, Švedska i Cipar. Izrael namjeru četiriju europskih zemalja vidi kao "nagradu za terorizam" koja će smanjiti šanse pregovorima o miru u Gazi. Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon rekla je prije nekoliko dana da Slovenija šalje jasnu poruku o nužnosti uspostave mira na Bliskom istoku i dvodržavnog rješenja.
Čelnici Slovenije, Španjolske, Irske i Malte usvojili su krajem ožujka na marginama summita EU zajedničku izjavu u kojoj su izrazili spremnost na priznanje Palestine. Kao i irska televizija, i list Delo naveo je da bi Slovenija Palestinu trebala priznati 21. svibnja, zajedno sa Španjolskom, Irskom i Maltom. No, taj rok u slučaju Slovenije ne mora biti točan.
Peticija intelektualaca
Inače, više od 350 intelektualaca potpisalo je peticiju kojom pozivaju premijera Roberta Goloba i ministricu vanjskih poslova Tanju Fajon da priznaju Palestinu.
"Slovenija mora priznati Palestinu u roku od nekoliko tjedana, najkasnije do kraja svibnja ove godine, koliko mogu trajati procedure", piše u peticiji u kojoj se, ako se ne ispuni njihov zahtjev, Goloba i Fajon poziva na podnošenje ostavki. Odgađanje do "povoljnog trenutka" i "povoljnih okolnosti", kako je to izjavljivao premijer Golob, nedopustivo je licemjerje, navodi se u peticiji.
Moze li licemjernije i bjednije? Na jednoj strani priznanje muslimanima a na drugoj se ogradili žilet žicom da im slucajno koji musliman ne udje u deželu.