Ruski istraživački brodovi, kojima upravlja Ruska agencija za otkrivanje mineralnih rezervi za komercijalnu eksploataciju (Rosgeo), pronašli su stotine milijardi barela rezervi nafte i plina na Antarktici u područjima, na koja pravo polaže Velika Britanija. Ova su otkrića izazvala strah kod britanskih parlamentaraca zbog mogućnosti kršenja međunarodnog ugovora, koji zabranjuje eksploataciju ugljikovodika na Južnom polu.
Rosgeo je Moskvi prijavio 511 milijardi barela nafte, oko 10 puta više od ukupne proizvodnje Sjevernog mora u 50 godina, tvrde Britanci u prošlotjednom izvješću poslanom Odboru za reviziju okoliša (EAC). Eksploatacija minerala i nafte na Južnom polu zabranjena je Antarktičkim ugovorom iz 1959. godine, a kasnije je potpisan i Madridski protokol, 1998. godine, kako bi se zaustavili novi pokušaji rudarenja i zabranila eksploatacija mineralnih resursa u komercijalne svrhe.
Britanski zastupnik David Rutley je prošli tjedan rekao Odboru za okoliš da Ministarstvo vanjskih poslova vjeruje ruskim uvjeravanjima da se na Antarktici provode samo znanstvena istraživanja. "Rusija je nedavno ponovno potvrdila svoju posvećenost ključnim elementima sporazuma", izjavio je Rutley. Britanski analitičari se ne slažu s tim vjerovanjima, upozoravajući da je bilo kakvo vjerovanje Rusima naivno, što pokazuje i primjer invazije na Ukrajinu.
Profesor i britanski stručnjak za Antarktiku, Klaus Dodds s koledža Royal Holloway, je također svjedočio pred Odborom za reviziju okoliša te je kazao kako su ruske aktivnosti daleko bliže istraživanju nafte i plina nego promatranju u znanstvene svrhe. "Sporazum o Antarktiku ne ugrožava samo Rusija, nego potencijalno i Kina. Rosgeo se bavi seizmičkim istraživanjima i drugim povezanim geodetskim poslovima, a aktivnosti Rusije treba shvatiti kao kršenje normi i preteču nadolazeće eksploatacije resursa", tvrdi.
VEZANI ČLANCI:
Britanski antarktički teritorij najveći je i najjužniji od 14 prekomorskih teritorija Ujedinjenog Kraljevstva, a proteže se od sjeverozapadnog dijela do Južnog pola, obuhvaćajući Antarktički poluotok i Weddellovo more. Najteže je pristupačan teritorij s čak 99 posto ledenog pokrivača, a znanstvenici vjeruju da je u prošlosti imao topliju klimu s vegetacijom, koja je potencijalno omogućila stvaranje naslaga fosilnih goriva.
Osim Rusije, pravo na dio tog teritorija polažu i Argentina i Čile, dodatno osporavajući britansko raspolaganje tim dijelom kontinenta, a to bi moglo postati i još teže ako ruska seizmička istraživanja dokažu postojanje rezervi nafte.
Ostali stručnjaci upozoravaju da su sukobi u Ukrajini i rivalstvo Kine s SAD-om najveće prijetnje budućnosti Antarktike. Profesor Alan Hemmings sa Sveučilišta Canterbury na Novom Zelandu, kaže da bi rastuće napetosti mogle uništiti sporazum koji je zaštitio Antarktiku od iskorištavanja. Ugovor o Antarktici će biti revidiran 2048. godine, ali svaka uključena nacija zadržava pravo povući se iz njega u bilo kojem trenutku.
"Nikad neće biti razumnog vremena za vađenje ugljikovodika s Antarktike. Ono što će nas sve potopiti je svaki pokušaj iskorištavanja ugljikovodika Antarktike, a upravo to je cilj ruskih aktivnosti. Nalazimo se usred vrlo ozbiljnih napetosti između zapadnih zemalja i Rusije oko Ukrajine te između SAD-a i Kine u vezi s globalnom hegemonijom", tvrdi Hemmings.
Izvršni direktor Tajništva Antarktičkog sporazuma sa sjedištem u Buenos Airesu, Albert Lluberas Bonaba, kaže da će se o takvim temama raspravljati na godišnjoj konferenciji te organizacije te da ne želi komentirati nagađanje o ruskim aktivnostima, piše Politika. "Prošle su godine sve stranke Ugovora o Antarktiku potvrdile svoju kontinuiranu predanost zajedničkom radu unutar dogovorenog okvira, koji Antarktiku rezervira samo za znanstvenu uporabu", priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva.
GALERIJA Rusi imaju oružje od kojeg strepi Ukrajina: Jeftino je, lako ga proizvode, a ne znaju kako ga zaustaviti
Temeljem čega Britanci polažu svoje pravo na taj teritorij?