rat u Europi

Putin: Njemačka je i dalje pod okupacijom Amerikanaca; Zelenski otpustio trojicu guvernera

Russian President Vladimir Putin visits aviation plant in Ulan-Ude
Foto: SPUTNIK/REUTERS
1/8
Autori: Vecernji.hr, Hina
14.03.2023.
u 23:41

Žestoke borbe vode se i dalje oko Bahmuta u istočnoj Ukrajini, rekle su snage s obje sukobljene strane, dok se žrtve nastavljaju povećavati u najdužoj i najkrvavijoj bitci ovog rata. Ukrajinske snage sada se bore protiv napada sa sjevera, istoka i juga. Njihov jedini izlaz, prema zapadu, je pod ruskom topničkom vatrom.

Žestoke borbe i dalje se vode oko Bahmuta, a Ukrajina to koristi kako bi kupila vrijeme i pripremila se za proljetnu ofenzivu. Sporazum koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih luka bit će produljen za 60 dana nakon 18. ožujka. Nakon tih 60 dana neka od strana može pokrenuti pitanje njegovog raskida. Pitanje (ne)obnove sporazuma utjecalo je na cijene kukuruza i pšenice na tržištima.

Poštovani čitatelji, daljnji tijek događaja u Ukrajini možete pratiti OVDJE.

Tijek događaja:

23:32 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak da njemačka reakcija na eksploziju na plinovodu Sjeverni tok 2 pokazuje da je ta zemlja i dalje "okupirana" i da nije neovisna desetljećima nakon što se predala na kraju Drugog svjetskog rata. Putin je u intervjuu ruskoj televiziji također rekao da su europski čelnici izgubili osjećaj za suverenitet i neovisnost. Zapadne zemlje, uključujući Njemačku, oprezno su reagirale na eksploziju koja je prošle godine oštetila ruski plinovod Sjeverni tok, rekavši da vjeruju da se radi o namjernom činu, ali nisu rekle koga smatraju odgovornim.

"Stvar je u tome da su europski političari javno rekli da nakon Drugog svjetskog rata Njemačka nije bila posve suverena zemlja", rekao je Putin televiziji Rossiya-1, prenose ruske novinske agencije. "Sovjetski Savez je u jednome trenutku povukao svoje snage i okončao ono što se može smatrati okupacijom zemlje. Ali, kao što je dobro poznato, to nije bio slučaj s Amerikancima. Oni i dalje okupiraju Njemačku". Putin je rekao da je eksplozija na plinovodu izvedena na "državnoj razini" i da je "čista besmislica" da ju je izvela jedna proukrajinska skupina. Plinovod je trebao dopremati ruski plin u Njemačku, no Berlin je nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine smanjio ovisnost o ruskim energentima.


22:21 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpustio je u utorak trojicu regionalnih guvernera, uključujući čelnika Luhanska gdje se vode žestoke borbe. Nisu dani razlozi za smjene koje je na društvenoj mreži Telegram objavio vladin predstavnik u parlamentu.

Guverner Luhanska Serhij Hajdaj često je komentirao borbe koje se vode u toj regiji na sjeveroistoku zemlje koja graniči s Rusijom. Zelenskij je također smijenio guvernera Odese na Crnome moru i regije Knelnicki na zapadu. Zelenskij, osjetljiv na kritike zapada o raširenoj korupciji u Ukrajini, ranije ove godine smijenio je nekoliko visokih dužnosnika. Petorica regionalnih guernera su ili otpušteni ili su sami dali ostavke.


21:54 - U Hrvatskoj i cijelom svijetu poslijepodnevna prijelomna vijest bila je incident iznad Crnog mora u kojemu je došlo do kontakta američke špijunske besposadne letjelice Reaper MQ-9 i dva ruska borbena zrakoplova SU-27. Dodatne informacije locirale su mjesto kontakta, koje je bilo iznad međunarodnih voda u Crnom moru, zapadno od Krima, dakle u području gdje graniče Rumunjska i Ukrajina.


20:33 - Sirijski predsjednik Bashar al-Assad stigao je u Moskvu u svoj prvi službeni posjet izvan Bliskog istoka otkako su dva potresa pogodila Siriju i Tursku. On će razgovarati s Vladimirom Putinom u pratnji velikog ministarskog izaslanstva.

Razgovori će uključivati ​​"daljnji razvoj rusko-sirijske suradnje u političkoj, trgovinskoj, gospodarskoj i humanitarnoj sferi, kao i izglede za sveobuhvatno rješenje situacije u i oko Sirije", navodi se u priopćenju koje su prenijele ruske državne vijesti.


19:01 - Autobomba je ubila ukrajinskog dužnosnika za kojeg se vjeruje da je surađivao s ruskim snagama u okupiranoj jugoistočnoj regiji, tvrde najnovija izvješća ruskih i ukrajinskih medija. Radi se o Ivanu Tkaču koji je preminuo od ozljeda zadobivenih u eksploziji u Melitopolju. Ukrajinska Pravda je izvijestila da je Tkač pomogao organizirati transfer ruskih vojnika u i iz Donjecka, Hersona i Krima. 

Predsjednik proruske organizacije u Zaporižju ''Mi smo zajedno s Rusijom'' također je rekao u objavi na Telegramu da je Tkač u Ukrajini označen kao izdajica zbog suradnje s Rusijom. Improvizirana naprava izazvala je eksploziju jednaku jednom kilogramu TNT-a i ozlijedila ženu i dijete, javila je ruska državna medijska agencija Tass. Ova izvješća nisu se mogla neovisno provjeriti.


18:48 - Ruski borbeni zrakoplov sudario se s američkom bespilotnom letjelicom iznad Crnog mora, čime je prisilio američke zračne snage da obore svoj dron, potvrdila je američka vojska. Potvrdili su kako je dron MQ-9 izvodio rutinsku operaciju u međunarodnom zračnom prostoru kada ga je jedan od dva ruska borbena zrakoplova SU-27 presreo.

>> VIŠE OVDJE


18:05 - Poljska bi mogla isporučiti borbene zrakoplove MiG-29 Ukrajini za četiri do šest tjedana, rekao je u utorak premijer Mateusz Morawiecki što znači da su saveznici sve bliže dogovoru o novom obliku vojne pomoći Kijevu u obrani od ruske agresije. Poljska je i ranije naznačila da je spremna slati sovjetske MiG-ove no kako su neke saveznice oprezne nije bilo jasno koliko će potrajati da ti avioni i stignu do Ukrajine. 

"To je moguće za 4 do 6 tjedana", rekao je Morawiecki na konferenciji za novinare.  Prošli četvrtak je vijest o poljskoj spremnosti da šalje MiG-ove potvrdio na sastanku Europske unije i slovački ministar obrane Jaroslav Nađ. Vrijeme je da i Slovačka odluči hoće li slati te borbene avione Ukrajini, rekao je Nađ tom prilikom. Članice NATO-a koje su nekada bile u sastavu komunističkog bloka, poput Poljske i Slovačke, vrlo su glasne zagovornice Kijeva od početka ruske invazije 24. veljače 2022. 


17:38 - Zastupnici mađarske vladajuće stranke žele odgoditi sjednicu parlamenta predviđenu za sljedeći tjedan, što znači daljnju odgodu ratifikacije prijema Finske i Švedske u NATO, piše u ponedjeljak Reuters. Zastupnica oporbene stranke Agnes Vadai, iz ljevičarske Demokratske koalicije, napisala je u objavi na Facebooku da je primila pismo potpredsjednika vlade Zsolta Semjena u kojemu je informira da vladajući Fidesz i Kršćanski demokrati žele odgoditi sjednicu koja bi trebala početi u ponedjeljak.

Vladajuća stranka Fidesz potvrdila je Reutersu da parlament neće održati sjednicu sljedeći tjedan, što je, rekli su, posljedica "kašnjenja u pregovorima s Bruxellesom". Mađarska je zaglibila u sporu s Europskom komisijom u vezi s oslobađanjem EU fondova. "Zastupnička skupina (Fidesza) odlučit će o finskom i švedskom priključenju NATO-u nakon što izaslanstvo zastupnika (koje je posjetilo dvije zemlje) podnese izvješće o tom posjetu", rečeno je iz Fideszova ureda.


16:32 - Donald Trump i njegov vjerojatni protivnik u natjecanju da postane kandidat republikanaca za predsjedničke izbore 2024., slažu se u tome da obrana Ukrajine nije dio "vitalnog" programa Sjedinjenih Država. "Ne možemo angažman u ratu u inozemstvu staviti ispred obrane naše domovine", rekao je Ron DeSantis (44), zvijezda u usponu tvrde američke desnice.

Guverner Floride za kojeg se očekuje da će objaviti ulazak u utrku za stjecanje republikanske nominacije na predsjedničkim izborima 2024., tom izjavom za Fox News prvi put iznio je konkretno stajalište prema ratu u Ukrajini. "Sjedinjene Države imaju brojne vitalne interese, osigurati naše granice (...) no veći angažman u teritorijalnom sukobu između Ukrajine i Rusije nije dio tih interesa", rekao je. Taj konzervativac bio je jako kritičan prema stajalištu sadašnje vlade koju vodi demokrat Joe Biden prema ratu u Ukrajini

"Nije sada trenutak za potpisivanje 'bianco' čekova" Kijevu, ocijenio je DeSantis. Bivši predsjednik Donald Trump, koji je također odgovarao na upitnik kanala Fox News, ponovio je svoju tvrdnju da tog sukoba ne bi bilo da je on ostao u Bijeloj kući. "Da sam ja predsjednik, taj užasni rat završio bi se u 24 sata ili manje", rekao je Trump. Pritom je bivši američki predsjednik pozvao Bruxelles da "pojača financijsku pomoć Ukrajini" jer smatra da je protivljenje Rusiji dio strateških interesa Europe.

 

15:19 - Rusija u Ukrajini ne popravlja svoj geopolitički položaj, već se bori za očuvanje svoje državnosti, izjavio je u utorak ruski predsjednik Vladimir Putin, a prenose ruske novinske agencije. "Za nas to nije geopolitički zadatak, već zadatak opstanka ruske državnosti, stvaranje uvjeta za budući razvoj zemlje i naše djece", rekao je Putin u razgovoru s radnicima u zrakoplovnoj tvornici u Ulan-Udeu, glavnom gradu republike Burjatije, oko 4400 km istočno od Moskve.

Putin je optužio zapad da koristi Ukrajinu kao sredstvo za vođenje rata protiv Rusije i nanošenje "strateškog poraza". Sjedinjene Države i njihovi saveznici kažu da pomažu Ukrajini da se obrani od invazije koja je uništila ukrajinske gradove, usmrtila tisuće civila i natjerala milijune da napuste svoje domove. Putin je u odgovoru na pitanje rekao da je bio zabrinut za gospodarstvo kad je zapad prošle godine uveo neviđene sankcije, ali da se ono pokazalo jačim od očekivanog.

"Višestruko smo povećali svoj ekonomski suverenitet. Uostalom, na što je naš neprijatelj računao? Da ćemo propasti za 2-3 tjedna ili za mjesec dana", rekao je. Rekao je da je neprijatelj očekivao da će tvornice stati, financijski sustav kolabirati, nezaposlenost porasti, prosvjednici izaći na ulice, a Rusija će se "uzdrmati iznutra i propasti". “To se nije dogodilo”, rekao je Putin. "Pokazalo se, za mnoge od nas, a još više za zapadne zemlje, da su temelji stabilnosti Rusije mnogo jači nego što je itko mislio." 


14:50 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovo vojno zapovjedništvo dogovorili su da će nastaviti braniti Bahmut, grad u istočnoj Ukrajini za koji traju nesmiljene borbe, objavio je predsjednikov ured.

Nakon sastanka na kojem su bili predsjednik, glavni vladini dužnosnici i vojni zapovjednici, Zelenskijev ured objavio je u priopćenju: "Nakon razmatranja obrambene operacija u smjeru Bahmuta, svi članovi ... izrazili su zajedničko stajalište o nastavku držanja i obrane grada Bahmuta".

Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i naposljetku zauzimanju cijelog Donecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojsku i pripremila protuofenzivu.

Zelenski je u ponedjeljak navečer rekao da budućnost Ukrajine ovisi o ishodu borbi na istoku zemlje, uključujući i oko Bahmuta. Rusija pojačava svoju zimsku ofenzivu kako bi ga zauzela. Uništeni rudarski grad postao je glavni cilj ruskih snaga, a višemjesečne borbe za Bahmut pretvorile su se u najkrvaviju pješadijsku bitku u Europi od Drugog svjetskog rata.


14:48 - Ratari u Bugarskoj prosvjeduju protiv uvoza jeftine pšenice iz Ukrajine, a upozoravaju i na probleme s uvozom suncokretovih sjemenki. Proizvođači iz tri bugarske regije koji sudjeluju u prosvjedima rekli su za državnu televiziju BNT da se domaća pšenica ne može natjecati s uvozom iz Ukrajine, koji je oko 30 posto jeftiniji.

"Tržište je kolabiralo, silosi su puni", rekao je u ponedjeljak koordinator prosvjeda Dimitar Dimitrov, dodajući da je slične probleme izazvao i uvoz jeftinijih suncokretovih sjemenki iz Ukrajine.

Ukrajinsko ministarstvo upozorilo je pak početkom veljače da bi "neprihvatljivi" skok izvoza suncokretovih sjemenki mogao uništiti jedan od najunosnijih sektora u ukrajinskoj poljoprivredi.

Ukrajina je u kalendarskoj 2022. izvezla 2,75 milijuna tona sjemenki suncokreta, objavilo je ministarstvo. Prije rusko-ukrajinskog rata izvoz nije premašivao 100.000 tona godišnje. Po navodima ministarstva poljoprivrede, 70 posto sjemenki izvezeno je u EU, a 20 posto u Tursku. Ukrajina je tako snažno povećala izvoz sjemenki, a nekada je bila vodeći svjetski izvoznik suncokretovog ulja.

Proizvođači suncokretovog ulja upozorili su da bi veliki izvoz sjemenki suncokreta mogao imati „nepredvidive negativne posljedice” po sektor, navodi ministarstvo.

„To bi moglo dovesti do zatvaranja pogona za preradu uljarica, katastrofalnog pada proizvodnje suncokretovog ulja... gubitka udjela u globalnim tržištima proizvoda visoke dodane vrijednosti, gubitka radnih mjesta i proračunskih prihoda, što je nedopustivo”, upozorili su. Ukrajina je u sezoni 2020/2021. izvezla 5,3 milijuna tona suncokretovog ulja, a u sezoni 2021/2022. izvoz se smanjio na 4,5 milijuna tona.


13:08 - Srbija je pod do sada neviđenim pritiskom da uvede sankcije Rusiji, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova nakon što je srpski ministar gospodarstva rekao da bi se zemlja trebala pridružiti zapadnim sankcijama protiv Moskve. Srbija je u više navrata osudila rusku invaziju na Ukrajinu u UN-u i drugim međunarodnim tijelima, ali se opirala zapadnim pritiscima da uvede sankcije.

"Vrlo čudno: Amerika pritišće Srbiju i srpski ministar pozove na akciju protiv Rusije", napisala je na telegramu Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Rusija, tradicionalna slavenska i pravoslavna saveznica, podržava Beograd koji se od 2008. protivi nezavisnosti Kosova, bivše srbijanske pokrajine većinski naseljene Albancima. U Srbiji vlada veliko prorusko raspoloženje, podsjeća Reuters.

Srbijanski ministar gospodarstva Rade Basta ocijenio je da Srbija "već plaća veliku cijenu zbog neuvođenja sankcija Rusiji" i da "to postaje neizdrživo“, a njegova je objava potaknula ograde Jedinstvene Srbije s čije je koalicijske liste ušao u vladu Ane Brnabić i zahtjeve koalicijskih partnera da podnese ostavku.

Basta je istaknuo kako, kao ministar gospodarstva, gleda pod kolikim je pritiskom EU-a i međunarodne zajednice predsjednik Srbije, ali da se na to šuti. Srbija se želi pridružiti Europskoj uniji, svom glavnom investitoru i trgovinskom partneru, ali prvo mora normalizirati odnose s Kosovom i uskladiti svoju vanjsku politiku sa zapadom, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji. Srbija je potpuno ovisna o ruskom uvozu plina, a Beograd je također zadržao vojnu suradnju s Rusijom koja je obustavljena od invazije na Ukrajinu.


13:06 - Zbog manjka streljiva Rusija u ratu u Ukrajini koristi zastarjele granate, rekli su britanski obavještajci. To se streljivo do sada smatralo neiskoristivim, objavilo je britansko ministarstvo obrane.

"Zadnjih tjedana manjak ruskog topničkog streljiva vjerojatno se pogoršao u tolikoj mjeri da je na snazi velika štednja na mnogim dijelovima bojišnice", reklo je ministarstvo.

"To je gotovo sigurno ključan razlog zašto nijedna ruska postrojba nije u zadnje vrijeme mogla izvesti operativno značajnu ofenzivnu akciju". Ruska obrambena industrija sve više poprima karakteristike planirane ekonomije, po Londonu.

Vodstvo u Moskvi priznaje da je industrija ključna slaba točka u ratu koji se pretvara sve više u "rat iscrpljivanja", rečeno je u ministarstvu.

Russian President Vladimir Putin visits aviation plant in Ulan-Ude
1/10

13:03 - Duma, donji dom ruskog parlamenta, podržala je amandman kojim bi se kaznili oni koji se proglase krivima za diskreditiranje "dobrovoljnih" skupina koje se bore u Ukrajini, proširujući zakon koji cenzurira kritiziranje ruskih oružanih snaga

Amandman se smatra potezom za "zaštitu" boraca privatne Wagner skupine, plaćeničke sile koja vodi rusku kampanju za istočni ukrajinski grad Bahmut. Nacrt zakona treba odobriti gornji dom parlamenta prije nego se proslijedi predsjedniku Vladimiru Putinu na konačno odobrenje. 

Šef Wagnera Jevgenij Prigožin pozdravio je prijedloge, odnosno proširenje ruskih mjera cenzure uvedenih nakon napada Moskve na Ukrajinu. Prigožin je u siječnju pozvao parlament da zabrani negativne medijske izvještaje o njegovim borcima izmjenom kaznenog zakona. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin brzo je rekao da podržava tu ideju. 

Za "diskreditiranje" vojske, prema važećim ruskim zakonima, može se dobiti do pet godina zatvora, a za svjesno širenjelažnih informacija o ruskim vojnicima do 15 godina zatvora.

Ruski tužitelji već su pokrenuli više od 5800 slučajeva zbog diskreditacije oružanih snaga, objavila je skupina za ljudska prava OVD-Info, a vlasti su koristile zakone protiv širenja lažnih informacija kako bi izrekle dugotrajne zatvorske kazne dugogodišnjim kritičarima Kremlja.


11:28 - Kremlj je ponovno progovorio o svojim uvjetima za "mirno rješenje" u Ukrajini - ponavljajući rečenicu koja se već nekoliko puta čuli. Moskva kaže da Kijev mora uzeti u obzir "nove realnosti" situacije ako želi da dođe do kraja sukoba, prema glasnogovorniku Kremlja Dmitriju Peskovu.

Dodao je da je stav Rusije o prekidu rata "dobro poznat".

Rusija tvrdi da je anektirala četiri regije Ukrajine - Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižje - u potezu koji su Ukrajina i Zapad odbacili kao laž. Moskva je više puta rekla da će Ukrajina morati prihvatiti rusku okupaciju svog teritorija kako bi okončala rat - nešto s čime se vjerojatno neće složiti.

10:20 - Kremlj kaže da ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda (ICC), nakon izvješća da traži uhićenje ruskih dužnosnika za međunarodne ratne zločine. Prema ruskoj novinskoj agenciji TASS, Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, rekao je da Moskva ne priznaje nadležnost suda sa sjedištem u Haagu. Trenutno nije jasno protiv kojih bi ruskih dužnosnika tužitelj ICC-a tražio naloge niti kada bi oni mogli biti izdani.

9:25 - Volodimir Zelenski objavio je na svom Telegram kanalu da je jedna osoba ubijena, a tri osobe ranjene u jutrošnjem granatiranju Kramatorska u regiji Donjecka. 

"Kramatorsk. Ruski projektil pogodio centar grada. Oštećeno je šest visokih zgrada. Najmanje tri osobe su ozlijeđene. Jedna osoba je umrla. Moja sućut obitelji!  Akcije spašavanja još uvijek traju. Zla država nastavlja borbu protiv civilnog stanovništva. Svaki udar koji oduzima nevini život mora rezultirati zakonitom i pravednom presudom kojom se kažnjava ubojstvo. Sigurno će tako biti", napisao je Zelenski.

9:04 - Suradnik Kremlja obrušio se na šefa Wagner grupe Jevgenija Prigožina, tvrdeći da njegove političke aspiracije ugrožavaju njegove vojnike. Ruski politolog Aleksej Mukhin,  iz Međunarodnog debatnog kluba Valdaj, opisao je Prigožina kao "perspektivnog političara" koji traži žrtvene jarce koje bi mogao okriviti za veliki broj Wagnerovih gubitaka u Ukrajini.

Rekao je da Prigožin nije uspio priznati potporu koju je dobio od konvencionalnih ruskih snaga, otuđujući se od drugih ruskih zapovjednika na bojnom polju.  Mukhin je zaključio je da je osnivač plaćeničke skupine "doveo Wagnerove borce u opasnost od opkoljavanja tijekom očekivanog ukrajinskog protunapada" zbog ovih akcija.

Dodao je da Prigožin sada zahtijeva od ruskih snaga da mu "pokriju bokove". Prigožin često je kritizirao rusko vojno vodstvo i optuživao ga da nije osiguralo dovoljno streljiva za njegove snage. Posljednjih tjedana, čini se da su Kremlj držao po strani njega i njegove snage.

8:47 - Budućnost Ukrajine ovisi o ishodu borbi na istoku zemlje, uključujući i u oko Bahmuta, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govoreći o gradiću za koji se vodi žestoka bitka u trenutku kada Rusija pojačava svoju zimsku ofenzivu kako bi ga zauzela. Uništeni rudarski grad postao je glavni cilj ruskih snaga, a višemjesečne borbe za Bahmut pretvorile su se u najkrvaviju pješadijsku bitku u Europi od Drugog svjetskog rata.

"Vrlo je teško na istoku, vrlo bolno. Moramo uništiti neprijateljsku vojnu moć. I to ćemo učiniti", rekao je Zelenski u  video poruci u ponedjeljak navečer.

Istovremeno, očekuje se da će Međunarodni kazneni sud (ICC) izdati uhidbeni nalog za ruske dužnosnike zbog deportiranja djece iz Ukrajine na silu i gađanja civilne inrastrukture, poziva se Reuters na svoj izvor. Rusija će zasigurno odbaciti te uhidbene naloge, no progon ratnih zločina mogao bi pojačati diplomatsku izolaciju ratnog pohoda u kojem je poginulo na tisuće civila.

Ukrajina i zapad tvrde da je Rusija počinila "zločine protiv čovječnosti" ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacije. Konstantin Kosjačjov, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta je rekao da je ICC "instrument neokolonijalizma u rukama zapada" te da ICC nema nadležnost nad Rusijom od kada se zemlja povukla iz tog suda 2016.

Moskva također odbacuje optužbe za prisilno preseljenje Ukrajinaca. Ona nikada nije skrivala da je tisuće ukrajinske djece odvela u Rusiju u sklopu humanitarne akcije kako bi zaštitila siročad i napuštenu djecu u zoni sukoba.

Ukrajina kaže da se tisuće deportirane ukrajinske djece usvajaju u ruske obitelji, smještaju u kampove i sirotišta, daju im ruske putovnice i odgajaju ih da odbace ukrajinsko državljanstvo. Povelja UN-a o genocidu definira "prisilno preseljenje djece jedne skupine u drugu" kao jednu od pet radnji koja se može sudski goniti kao genocid.

Rusija je, međutim, na pragu jednog dugoočekivanog diplomatskog postignuća. Reuters iz više izvora doznaje da bi kineski predsjednik Xi Jinping morao posjetiti Rusiju već sljedeći tjedan. Kineska i ruska strana za sada ništa ne komentiraju.

Što se situacije na bojištu tiče, Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da odolijeva napadima kod Kremine, sjeverno od Bahmuta.

"Prije dva do tri tjedna borbe su bile na vrhuncu, sada se malo smirilo", rekao je Mhailo Anest, 35-godišnji bolničar. "Puno je topničke i minobacačke vatre", dodao je.

Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i naposljetku zauzimanju cijelog Donjecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojski i pripremila protuofenzivu, No, nisu svi vojni analitičari uvjereni da je to dobra strategija za Ukrajinu.

"Imamo informaciju da Ukrajina u Bahmut šalje rezerviste koji su prošli obuku u zapadnim zemljama, no imamo gubitke među rezervistima koje smo namjeravali iskoristiti za protuofenzivu", rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Zhdanov. "Tu bismo mogli izgubiti sve što smo htjeli upotrijebiti za protuofenzivu", dodao je.

Vojni povjesničar Roman Ponomarenko je rekao da je prijetnja da se grad nađe u okruženju "vrlo realna" te da se ništa strašno ne bi dogodilo da Ukrajina povuče svoje snage. "Ako nas okruže, izgubit ćemo ljudstvo i opremu", rekao je Ponomarenko.

8:07 - Još 2018. instruktori iz zemalja NATO-a, koji govore engleski i poljski jezik, proveli su posebnu minsko-eksplozivnu obuku ukrajinskog vojnog osoblja, sličnu onoj potrebnoj za izvođenje terorističkih napada na civile, a čije su vještine koristili teroristi u Sjevernom Kavkazu, rekao je ruski zaposlenik agencije za provođenje zakona za RIA Novosti , komentirajući fotografije i videozapise s pametnih telefona ukrajinskih vojnika ubijenih u DPR-u, koji su dostupni agenciji.

Prema sugovorniku agencije, jedan od telefona pronašao je borac s putovnicom na ime Volodymyr Varga, rođen 1990., tijekom napada na jedno od uporišta ukrajinskih trupa u Mariinki, gdje se sada vode borbe. Fotografija i videi navodno su snimljeni u jesen 2018. godine. Foto i video snimci navodno pokazuju da Ukrajince posebnim vještinama podučavaju instruktori na poljskom i engleskom jeziku, a posebno im pokazuju kako pretraživati ​​automobile, kako od improviziranih materijala sastaviti improvizirane eksplozivne naprave. Na fotografijama je vidljivo da se nastava održavala na vojnom poligonu Yavoriv u regiji Lavov.

"Ovi vojnici obučavani su u jesen 2018. u međunarodnom središtu za obuku... Ove vojnike obučavali su instruktori na poljskom jeziku, instruktori koji govore engleski. Održali su različite satove iz taktike, medicine, specijalne inženjerijske obuke. Obuka iznad prosjeka nije obična obuka kombiniranog naoružanja, već obuka specijalnih jedinica. To su napadi na razne zgrade, napadi na uporišta, automobile, pretresi automobila, zarobljavanje neprijateljskog vojnog osoblja i razne druge teme", objasnio je ruski sigurnosni dužnosnik za RIA Novosti.

8:00 - Partizanska skupina Atesh tvrdi da je u ponedjeljak nešto iza ponoći ubila zamjenika načelnika vojne uprave Nove Kakhovke. U objavi uz telegram grupe, tvrdi se da je detonirala bombu usmrtivši dužnosnika dok se približavao svom automobilu ispred kafića na Aveniji Pobedy i da nitko od civila nije ozlijeđen. Tvrdnje nisu provjerene.

Atesh je partizanska skupina koja djeluje u dijelovima okupirane Ukrajine, sastavljena od Ukrajinaca, Krimskih Tatara i Rusa od rujna 2022. Prethodno je preuzela odgovornost za brojne značajne napade na rusko osoblje u okupiranoj Ukrajini, uključujući napad automobilom bombom 10. veljače u području Nove Kakhovke u kojem su poginula dva ruska vojnika, a dva su ranjena.

7:28 - Ruske snage su postigle "marginalne" uspjehe u nekoliko dijelova Ukrajine prema najnovijoj analizi Instituta za proučavanje rata (ISW). Sjeveroistočno od Kupjanska, činilo se da su ruske snage napredovale istočno od Siverska. Međutim, ISW kaže da ruske snage nisu uspjele izvršiti okretanje oko Bahmuta unatoč daljnjem napredovanju u tom području. Vojni blogeri povezani s Wagnerovom grupom nagađali su da organizacija pokušava proširiti svoje krilo zapadno od Bahmuta do vodenog kanala Siversky Donetsk-Donbas kako bi stvorila "umjetno operativno okruženje".

Isti ti komentatori također su bili zabrinuti zbog nagomilavanja ukrajinskih trupa i opreme koji bi mogli signalizirati protunapad za razbijanje Wagnerove blokade grada i širu ofenzivu na cijeloj bojišnici.

7:27 - Ukrajinske snage pretrpjele su značajne gubitke od početka rata jer su zapadni dužnosnici doveli u pitanje mudrost držanja Bahmuta od siječnja, navodi se u izvješću The Washington Posta. Govoreći s aktivnim pripadnicima vojske i neimenovanim dužnosnicima u zapadnim vladama u SAD-u i Europi, The Washington Post izvještava da je Ukrajina možda pretrpjela čak 120.000 ubijenih i ranjenih tijekom sukoba, u usporedbi s 200.000 na ruskoj strani – iako tvrdi Ukrajina svoja izvješća o žrtvama drži u tajnosti, čak i od svojih najvjernijih saveznika, javlja Guardian.

Izvješće sugerira da zapadni programi obuke ne pripremaju vojnike dovoljno brzo i da su mnogi mlađi službenici koji su prošli obuku u posljednjih devet mjeseci već ubijeni u akciji. Također se tvrdi da su ukrajinske sigurnosne službe zatvorile telegram grupu koja je obavještavala članove o tome gdje su vlasti distribuirale nacrte sudskih poziva. Izvješće Washington Posta završava brojkama koje opisuju pomoć koju su obećale zapadne vlade, ali citira imenovane i neimenovane izvore koji se pitaju hoće li to biti premalo, prekasno.

7:05 - Ukrajinske obrambene snage odbile su više od 100 napada duž prve crte, prema Glavnom stožeru oružanih snaga Ukrajine. U svom posljednjem ažuriranju tvrde da su ruske snage lansirale pet raketnih napada na civilnu infrastrukturu u Sumyju i Donjecku koji su rezultirali smrću i ozljedama među civilima. Ruske zračne snage izvele su 35 zračnih napada i 76 raketnih salva.

Žestoke borbe vode se i dalje oko Bahmuta u istočnoj Ukrajini, rekle su snage s obje sukobljene strane, dok se žrtve nastavljaju povećavati u najdužoj i najkrvavijoj bitci ovog rata. Ukrajinske snage sada se bore protiv napada sa sjevera, istoka i juga. Njihov jedini izlaz, prema zapadu, je pod ruskom topničkom vatrom.

Šef ukrajinskih kopnenih snaga, general Oleksandr Syrskyi, rekao je u nedjelju da koriste obranu Bakhmuta kako bi kupila vrijeme dok Ukrajina ne bude u stanju izvesti očekivanu proljetnu ofenzivu. Syrskyi je također rekao da Ukrajina koristi priliku da ubije što više ruskih vojnika i iscrpi njihove rezerve.

Sporazum koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka bit će automatski produljen nakon 18. ožujka ako nema prigovora uključenih strana, izvijestila je u srijedu ruska državna novinska agencija TASS. Pozivajući se na neimenovani izvor upoznat s pojedinostima pregovora oko sporazuma, TASS je izvijestio da dosad nijedna od uključenih strana nije najavila povlačenje. Rusija je u ponedjeljak predložila obnavljanje sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na 60 dana, što je dvostruko manje razdoblje od prethodnog roka.

UN se obvezao učiniti sve što je moguće kako bi osigurao integritet sporazuma. "Ako strane nemaju primjedbi, dogovor će se nastaviti nakon 18. ožujka", kazao je TASS-ov izvor. Izvor je rekao da trajanje produljenja nije važno. "Ako se ugovor produži za 60 dana on se nastavlja nakon 18. ožujka, dok nakon 60 dana jedna od strana može pokrenuti pitanje njegovog raskida", dodao je. Pitanje (ne)obnove sporazuma utjecalo je na cijene kukuruza i pšenice na tržištima.

Ključne riječi

Komentara 63

Avatar Pravi Slovenac na kvadrat
Pravi Slovenac na kvadrat
10:10 14.03.2023.

“Naravno da uskraćujemo Ukrajini pravo na suverenitet”, kaže ruski propagandist Mardan na ruskoj TV, hvaleći se ruskom “imperijalnom sviješću”..i onda se neki pitaju zašto je rusija napala Ukrajinu???

Avatar Plejadin.gospodar
Plejadin.gospodar
11:35 14.03.2023.

rusko opravdanje zašto na ratištu nema tenkova armata : "tenk Armata je za rat, a ne za SVO". ...to je na tragu one ruske izjave "da je ovo rat, a ne SVO, mi bismo sve smrvili"...bez obzira na opravdanja, jasno je da Armata nema na bojištu zbog straha od fjaska kakve doižvljavaju T-90, a pogotovo stariji modeli T-72 i još stariji...analize pokazuju da je rusiaj u godiu dana izgubila preko 50% svih novijih tenkova, od T-72 na dalje

Avatar "Ruski mir"
"Ruski mir"
11:38 14.03.2023.

kažu rusi "SVO ide po planu"..a istovremeno sijeku drveće u parkovima oko moskve i tamo postavljaju sustave PZO...zanimljivi su im "SVO planovi"

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije