Odmah nakon postizanja političkog dogovora na najvišoj razini, među premijerima i predsjednicima 27 država članica, borba za početak korištenja novca iz fonda za oporavak EU od koronakrize seli se prema Europskom parlamentu, u kojemu se danas očekuje izglasavanje rezolucije koja pozdravlja stvaranje “EU iduće generacije”, ali kritizira niz detalja, od rezanja nadnacionalnih, europskih programa u proračunu do nejasnog rješenja oko vezivanja prava korištenja fondova uz poštivanje vladavine prava.
Postignuti kompromis
Rezolucija EP-a pravno je neobvezujuća, ali održava raspoloženje u Parlamentu o čijoj će suglasnosti ovisiti i hoće li na vrijeme biti formalno usvojen novi Višegodišnji financijski okvir (VFO; proračun EU za 2021.-2027.), uz koji je vezan čitav fond za oporavak nazvan “EU iduće generacije”. Nacrt rezolucije govori da Europski parlament “ne prihvaća politički dogovor o VFO-u u obliku u kakvom je sada” te kako “snažno žali zbog toga što je Europsko vijeće znatno oslabilo napore Komisije i Europskog parlamenta da zaštite vladavinu prava, temeljna prava i demokraciju u okviru novog VFO-a i EU iduće generacije”.
– Postignuti kompromis označava propuštenu priliku moderniziranja prihodne strane proračuna. EU sada je dopušteno posuđivati novac, ali nije jasno kako će vratiti taj dug – priopćilo je šest EP-ovih pregovarača o novom sedmogodišnjem proračunu, koji dolaze iz pet najvažnijih političkih klubova, od konzervativaca i pučana, preko socijalista i demokrata do liberala i zelenih. No ovo je tek početak procedure u Europskom parlamentu, koja će potrajati do kraja godine, a upućeni izvori, s kojima razgovaramo u Bruxellesu, govore kako je normalno da se Europski parlament u prvoj reakciji pozicionira oštrije po pitanjima koja su mu važna, a koja su možda više stradala u kompromisu na politički visoko naelektriziranom summitu, odnosno sastanku Europskog vijeća.
Ti izvori ne očekuju da će Europski parlament na kraju raditi probleme i zaustavljati provedbupovijesnog dogovora na razini Europskog vijeća. Pokušat će ga poboljšati koliko mogu, ali ne i zaustavljati, kažu. Europarlamentarci su nesretni zbog rezanja novca po europskim programima u novom fondu za oporavak, poput Erasmusa+, Obzora, Fonda za pravednu tranziciju, europskog zdravstvenog programa… Rezovi su na tim programima bili najveći jer su se na summitu lideri država članica borili za povećanje svojih nacionalnih alokacija, a europski programi nemaju unutar sebe nacionalne alokacije, nego su na raspolaganju svim državama, bez unaprijed određenih iznosa kome točno koliko. U takvoj borbi na summitu nitko se očito nije borio da se sačuvaju ti moderni, europski programi, jer su se svi borili za nacionalne alokacije i rabate.
Vladavina prava i fondovi
Većina europarlamentaraca već dugo želi da se novac iz fondova EU počne privremeno uskraćivati državama koje krše vladavinu prava i temeljne europske vrijednosti, pri čemu na umu imaju Mađarsku i Poljsku i stoga ih ovakav ishod summita frustrira.
– Odbijeni su svi pokušaji povezivanja trošenja EU fondova s vladavinom prava – slavodobitno je izjavio mađarski premijer Viktor Orbán nakon summita.
– Objašnjenje definicije vladavine prava i dalje je važno, tome ćemo se u Vijeću vratiti u skoroj budućnosti, no neprihvatljivo je da nas bilo tko kritizira, posebno oni koji su naslijedili vladavinu prava, dok smo se mi, borci za slobodu, za nju izborili u borbi protiv komunističkog režima – dodao je Orbán.
To je njegovo i poljsko tumačenje, ali s druge strane postoji i tumačenje da se vladavina prava kao uvjet za korištenje fondova EU još uvijek može osnažiti jer kompromis postignut na summitu nije zaključio tu raspravu, samo ju je odgodio. I nizozemski premijer Mark Rutte, koji je na suprotnoj strani od Orbána, na kraju je rekao da “može živjeti” s kompromisom koji je dogovoren o tom pitanju. Može li s time živjeti i Europski parlament, tek će se vidjeti.
