Jedan dan su se svađali, razmjenjivali dosta teške riječi, što iza zatvorenih vrata, pa puštali da to procuri do novinara, što izravno u kamere po parkovima i na ulicama, jer zbog koronavirusa takva su mjesta na otvorenom bila jedina gdje su mogli dati izjave i “izjadati se” novinarima.
Drugi dan su postigli dogovor koji svi nazivaju povijesnim i svi ostavljaju dojam da su njime zadovoljni. Zapravo, ne baš drugi, nego peti dan, koliko je trajao ovaj summit lidera EU. Kako su članovi Europskog vijeća uspjeli u tih nekoliko dana doći od razgovora u stilu “kriv je onaj tamo Nizozemac” i “bit ćeš heroj dva dana kod kuće, ali cijela Europa će te smatrati krivcem za neuspjeh”, do povijesnog dogovora o nikad većem proračunu Unije i osmijeha zadovoljstva na baš svakom licu?
Apsurdan prijedlog
– U jednom su trenutku shvatili da nikome ne koristi takav način razgovora i ophođenja. Dosta ih je stresla spoznaja da su pale teške riječi – kaže jedan izvor Večernjeg lista u Bruxellesu, upućen u detalje razgovora među premijerima i predsjednicima iza zatvorenih vrata u zgradi Europa, sjedištu Europskog vijeća.
To su shvatili nakon što je summit u petak odmah počeo usredotočenjem na jedan detalj, temu upravljanja reformama koje su vezane za povlačenje novca iz novog fonda za oporavak od koronakrize.
Na toj je temi Nizozemska inzistirala na jednoglasnosti, odnosno pravu veta bilo koje države da blokira oporavak bilo koje druge tako što bi rekla da nije zadovoljna implementacijom reformi u toj drugoj.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u jednom je trenutku navodno rekao francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu da bi, prema tom nizozemskom prijedlogu, on mogao prigovoriti Francuskoj da joj nije dobar nacionalni program reformi i da ga izvoli preraditi. Pitao je Macrona kako bi mu se to svidjelo.
– Onda su ljudi počeli shvaćati apsurdnost prijedloga, shvaćati o čemu se radi. Takav prijedlog bi omogućio nekome da iz čistog kaprica blokira nekog drugog u povlačenju novca iz fonda za oporavak – kaže jedan upućeni izvor u neslužbenom razgovoru.
Pošto je svima u interesu bilo da se postigne politički dogovor na ovom summitu, prije ljetne stanke, nekako su se resetirali i prevladali tu temu, okrenuli se drugim detaljima, i poslije našli kompromis i oko ovog prvog.
Drugi detalj bio je ukupan iznos fonda “EU iduće generacije”: koliki treba biti omjer između bespovratnih sredstava (grantova) i zajmova. Komisija je predložila 500 milijardi eura u grantovima i 250 milijardi u zajmovima, a štedljivci su inzistirali na 350 u grantovima. Italija i niz drugih zemalja, pa i Njemačka i Francuska, branili su prvotni prijedlog, a onda i neku psihološku granicu od 400 milijardi eura u grantovima. Austrijanci i drugi štedljivci ipak nisu popuštali. Našli su se na 390 milijardi eura (plus 360 u zajmovima).
Tako je na kraju i dogovoreno. S time da su Talijani i Francuzi još ubacili detaljčić – 390 u cijenama iz 2018., dakle kad se uračuna inflacija do 2022. možda se i probije granica od 400…
Na kraju svi sretni i zadovoljni. Štedljivci su zadovoljni i jer su povećali svoje tzv. rabate, povrat dijela svojih uplata u europski proračun.
Hrvatska delegacija na summitu, predvođena premijerom Plenkovićem, sa svakim je novim prijedlogom na stolu računala ugrubo i hrvatsku alokaciju, koja je uvijek ispadala više od 20 milijardi eura. Na kraju, s dogovorenim Višegodišnjim financijskim okvirom teškim 1074 milijarde eura i s “EU iduće generacije” od 750 milijardi eura (390+360), Hrvatska je dobila 22 milijarde eura. Oko 12,6 kroz VFO, oko 9,4 kroz fond za oporavak od korona krize, a unutar tih 9,4 otprilike 6,9 milijardi eura su bespovratna sredstva.
– Ovo je postignuće bez presedana, više nego dvostruko od iznosa u prvih sedam godina članstva. Na ovaj način mislim da ćemo imati pravu, sjajnu, čvrstu polugu za provođenje reformi, za ulaganja i, ono što je najvažnije, za brzi gospodarski oporavak – rekao je premijer Plenković jučer nešto iza 7 ujutro, pri odlasku iz Bruxellesa. Ipak, jednom kad su riješene i brojke, na summitu je u nedjelju predvečer ostao još jedan neriješeni detalj i o tome se pregovaralo dosta dugo tijekom noći. Taj detalje vezivanje poštivanja vladavine prava uz trošenje novca iz EU fondova. Mađarska i Poljska, dvije zemlje pod istragama zbog kršenja vladavine prava, protivile su se takvoj uvjetovanosti.
Podijeljen i “sitniš”
– U jednom trenutku jedina preostala dilema bila je hoće li sad rasprava o vladavini prava trajati još danima ili će se dogovoriti formulacija u tekstu koja će zapravo reći da se o tome još mora razgovarati nekom drugom prilikom. Prevagnulo je ovo drugo. Dogovorili su se oko načela, ona nisu sporna, ali lideri nisu bili spremni više otezati s tim kako će točno izgledati taj mehanizam – kaže jedan naš upućeni izvor. Nakon što je i ta prepreka uklonjena, ostalo je još nešto sitno: dijeljenje nekoliko stotina milijuna eura ovdje ili ondje za pojedine države članice koje su se osjetile posebno pogođene nekim drugim rezovima drugdje. Hrvatska se još u ponedjeljak izborila za dodatnih 100 milijuna eura za ruralni razvoj, a otprije je imala zapisanih dodatnih 400 milijuna eura kao najmlađa članica.
– Europa je pokazala da je sposobna udariti nove temelje u vrlo posebnim okolnostima kao što su ove – rekla je na kraju njemačka kancelarka Merkel. U nekim su rezovima stradali mnogi programi kojima je Europska komisija željela modernizirati proračun. Ali usvojena je velika moderna ideja zaduživanja na razini EU u svrhu solidarnosti i zajedničkog oporavka od krize.
Imamo novu vladu i dobili smo tolike milijarde, sad svi zajedno moramo surađivati vlada, oporba i narod i svi zajedno napraviti jednu modernu državu u kojoj će svi rado živjeti, ne samo pljuvati na drugoga nego svi pozitivno misliti o budučnosti svih građana RH.