Krediti u švicarcima

Milanović bankama daje još 15 dana, pa će presjeći

Milanović Lalovac
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/3
20.05.2015.
u 13:35

Banke kažu da pripremaju svoj prijedlog, ali on se ne može odnositi na sve dužnike. Prije nego što izađu s njim, traže odgovore vezane uz porezni tretman

Revizijska odluka Vrhovnog suda otvorila je prostor za nastavak razgovora o pomoći dužnicima s kreditima u francima, no nijedna strana još nije povukla potez koji bi banke i dužnike vratio za zajednički stol. Ministar financija Lalovac kaže da su mu direktori banaka obećali da će doći i predstaviti mu zajednički prijedlog.

Razumno, ne ekstremno

– Pričekat ću još petnaest dana da se banke dogovore i, ako se ne pojave s prijedlogom, konzultirat ću se s premijerom što dalje – prokomentirao je Lalovac dodajući da od obje strane traže ‘razumne’, a ne ‘ekstremne’ prijedloge. Nakon što je Vrhovni sud razbio snove dužnika o ukidanju devizne klauzule, jasno je da pada u vodu osnovni zahtjev Udruge Franak da se svi krediti u švicarskim francima preračunaju prema početnom tečaju. Međutim, za državu su ‘ekstremni’ i prijedlozi banaka da država od njih otkupi stanove dužnika.

– Bez obzira na presudu, činjenica je da je glavnica i dalje veća nego kad su ljudi uzeli kredite. Ja tu želim neke odgovore banaka – ističe Lalovac. Hrvatska narodna banka nije pokazala velik interes da sudjeluje u financiranju troška konverzije švicaraca u eurske kredite po tečaju koji bi bio manji od tržišnog, a takvu mogućnost odbijali su i u Udruzi Franak, koja najavljuje novu tužbu Ustavnom sudu. U pravnim krugovima ne vjeruju da se u daljnjim sudskim postupcima može promijeniti sudbina kolektivne tužbe, a za dužnike su dodatno zbunjujuća tumačenja po kojima nitko ne može jamčiti pozitivan ishod privatnih tužbi za kamate. Direktor HUB-a Zoran Bohaček kaže da razgovori, što se banaka tiče, nisu stali. Bankari čekaju odgovor Ministarstva financija i središnje banke na upite vezane uz regulatorni i porezni trošak konverzije kredita u eurske.

– Banke ostaju pri stavu da se rješenje treba tražiti prema socijalnim kriterijima, vodeći računa o tome žive li dužnici u nekretninama kupljenim na kredit – objašnjava Bohaček i ponavlja da se dogovor treba temeljiti na principu dobrovoljnosti, socijalnim kriterijima i pravednoj podjeli troška. Banke nemaju podatke o imovinskom statusu dužnika, no podsjećaju na analizu središnje banke koja je pokazala da glavninu duga drži četvrtina dužnika (13.500 osoba), iz čega zaključuju da oni nisu uzeli kredite za prvu nekretninu i “ne trebaju očekivati nikakvo rješenje”. Zasad nema ni naznaka da bi banke mogle izaći sa zajedničkom ponudom prema dužnicima u izgubljenom dijelu sudskog spora koji je vezan uz kamate pa će se odštete rješavati u pojedinačnim sudskim parnicama.

Suci upozoravaju

Priopćenjem koje su potpisali suci Đuro Sessa i Ante Galić reagirala je i Udruga hrvatskih sudaca zbog izjava da su suci u sprezi s izvršnom vlasti.

– Takav neistinit, optužujući, prizemni, populistički diskurs potpuno je neprihvatljiv u demokratskom društvu te je pored toga neodgovoran i opasan u situaciji kada su pozicije u društvu glede ovog pitanja posve polarizirane – naveli su suci i pozvali “razumne članove udruga, a prije svega odvjetnike da se od takvih izjava i ocjena ograde jer svako neosnovano i proizvoljno prozivanje sudaca za korupciju i pogodovanje u suštini predstavlja nedopušten pritisak na suce i njihovu ustavnu poziciju”.

Komentara 58

ST
stefj
13:47 20.05.2015.

Eh, budući da je predizborno vrijeme, a Milanović očajnički treba neki rezultat, za očekivati je populističku odluku koju ćemo (opet) svi mi platiti... Baš smo divno uređena država, veliku većinu novca koju zaradim dam državi da je ona podijeli svojima. Sad ćemo u te "svoje" ubrojiti i korisnike kredita u Švicarcima. Očito se ovdje ne može normalno živjeti i raditi, da bi se ikako profitiralo, mora se postati član neke interesne grupe, bila ona nacionalna ili spolna manjina, politička ili socijalna grupa, državni ili javni sektor. Jedino tako ova država gleda kako pomoći i to samo pred izbore... Ako čovjek radi u privatnom sektoru, ako plaća poreze i otplaćuje kredite, onda ne predstavlja problem, već onoga koga treba iscijediti, da bi drugi imali...

SS
sergej.sad
13:56 20.05.2015.

valutna klauzula je ok, ali promjenjljiva kamata je mogla poništiti učinke promjene tečaja da su je banke tako htjele koristiti. sad kad je vrhovni sud presudio da je klauzula o promjenjljivosti kamatne stope ništetna, dužnici su ostali sa ugovorima sa fiksnom kamatnom stopom potpuno izloženi valutnom riziku. posljedica toga ne može biti ništa drugo nego utvrđivanje ništetnosti cijelih ugovora i to na štetu banke jer su one ponudile ugovore sa ništetnim i nezakonitim odredbama i na taj način uzrokovale cijeli problem. a oni sami mogu pronaći među sobom da li su im krivi njihovi vlastiti manageri ili pravne službe.

AZ
antonio_zg
14:09 20.05.2015.

Nema što presjeći. On igra u 'prvoj bundesligi', a ne u 'bizantskoj prvoj ligi'. Nazalost po njega, u bundesligi se igra po zakonu. A zakon je ovdje rekao da je valutna klauzula u redu. I samo dodatak, kad netko prica o valutnoj klauzuli uvijek zaboravi da su ljudska ocekivanja vazan kotacic svake ekonomske teorije. Onog trenutka kad bi vlada ukinula valutnu klauzulu, svi krediti morali bi biti prebaceni u HRK. Posljedica toga bila bi pad deviznih rezervi za 75% ( sa 11 mlrd EUR na 3 mlrd EUR). S preostalim iznosom, HNB aposlutno ne moze vise braniti tečaj kune, što bi i objavio da se napusta upravljano fluktuirajući tečaj. U hrvatskoj ima cca 20% stednje domaćinstava u domaćoj valuti. To je cca 30 milijardi kuna. U situaciji kad znas da se tecaj nece braniti prebacujes svoju stednju u EUR. Uslijed pritiska na EUR, tečaj HKR/EUR ide gore i stabilizira se na novoj, puno višoj razini. U toj situaciji dobitnici su ljudi koji su digli kredite. gubitnici su svi drugi. Ako primas placu u HRK ili mirovinu, tvojih 5000 kn vise ne vrijedi 700 EUR nego 500 EUR. Uz europske cijene hrane, pića, goriva i svega ostalog. U prvoj rundi. Nakon toga banke se nakrcavaju gubicima i nakon nekog vremena daju se drzavi za 1 HRK uz nagomilane gubitke. Drzava ih sanira novcem poreznih obveznika i onda jeftino proda.. Zvuci poznato? Jer 80-e su bile godineeee.... Ljude koji imaju kredite s valutnom klauzulom razumijem, vrijedi pokusati izbjeci obveze.. Ali ljude koji ih podrzavaju samo zato sto 'ratuju' protiv 'zlih i pohlepnih' banaka zbilja ne razumijem. pa sami sebi rezu nogu?!?!? Mislim da je adekvatna sentenca za ovu situaciju: tko sa 20 nije komunist, nema srca, tko je sa 30 i dalje komunist, nema mozga. Prosjek stanovnistva u HR prema zadnjem popisu je blizu 40 godina......

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije