Imidž islama u svijetu nije nikada bio lošiji. Nakon nereda u Kölnu i sukoba huligana s policijom, nedavno je više tisuća muslimana u Njemačkoj demonstriralo protiv mržnje i nasilja, među njima i muslimani iz BiH.
Muslimani u Njemačkoj ogradili su se od onih koji u ime Alaha ubijaju i vrše nasilje. Muslimani iz BiH koji žive u Njemačkoj također su se uključili u akciju. „Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) prvenstveno kroz vjersko obrazovanje djece i mladeži, ali i kroz mjere obrazovanja odraslih osoba, prenosi islamsko učenje i podučava suštinskim islamskim principima kao i ispravnom razumijevanju vjere“, kaže Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka procjenjuje da se više od 6300, prije svega mlađih osoba, u posljednje vrijeme priključilo selefijskoj sceni u Njemačkoj. „Mišljenja sam da današnji militantni neoselefisti nisu selefije, niti vehabije, oni potpadaju pod klasični islamski pojam haridžije (doslovce oni koji su se izdvojili)“, kaže prof. Mustafa Hadžić, imam u džematu Bonn i drugi potpredsjednik u Središnjem vijeću muslimana Njemačke.
Hadžić objašnjava da su se oni izdvojili od muslimanske Zajednice – Ummeta i izašli iz okvira klasičnog i općeprihvatljivog islamskog učenja. „Nekorektno je i vrlo površno islam povezivati s nasiljem, terorizmom i ekstremizmom. Izvori islama ni na jednoj stranici ni u jednom retku ne pozivaju na zlo, nasilje i teror, naprotiv. Mi u islamskoj zajednici, ali i muslimani općenito, pomalo smo umorni pravdati se za tuđe grijehe i tuđa zla“, kaže Atlagić.
Povezivanje islama s ekstremizmom i nasiljem
Od terorističkih napada izvedenih 11. rujna 2001. godine u New Yorku i Washingtonu, mnogi u zapadnim zemljama islam povezuju s ekstremizmom i nasiljem. Muslimani u Njemačkoj i Europi od bosanskohercegovačkih muslimana mogli bi naučiti mnogo, izjavio je prof. dr. Bülent Ucar, šef katedre za islamsku religijsku pedagogiju na Sveučilištu Osnabrück u jednom od intervjua za Deutsche Welle i pojasnio: „Autentična islamska teologija, koja se primjenjuje u BiH, najbolji je primjer onog što trebamo u Njemačkoj. Mislim da su u BiH autentični muslimani i islamska teologija koji poštuju tradiciju i demokraciju. Na taj način mora se razvijati i islamska teologija u Njemačkoj.“
„Bošnjaci kao autohtoni europski muslimani na osnovi svog 600-godišnjeg iskustva multikulturalnog i multireligioznog suživota, više svojim djelima u bazi nego li teoretskim političkim nastupima u medijima i različitim forumima, dokazuju da je islam vjera mira i suživota. Neosporno je da ima muslimana koji su skloni ekstremizmu i nasilju, kao i kod pripadnika svih drugih religija i ideoloških pravaca, ali da su oni manjina. Smatram da ta većina muslimana mora češće i snažnije podići svoj glas protiv nasilja, genocida i barbarstava u ime islama i muslimana“, kaže prof. Hadžić, asistent i doktorand na Centru za islamsku teologiju na Sveučilištu u Münsteru.
Integrirani muslimani
Prema riječima Edina Atlagića, predsjednika Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, apsolutna većina muslimana na različite načine daje veliki doprinos široj društvenoj zajednici. „Nekoliko milijuna muslimana živi u ovoj državi. Oni su prije svega lojalni i vrijedni građani, uposlenici, porezni obveznici, privrednici, studenti, učenici. Zatim brižni roditelji koji vode brigu o odgoju i obrazovanju svoje djece. Na taj način oni svojoj djeci osiguravaju perspektivu i pridonose prosperitetu ovog društva. Ta činjenica, nažalost, često se potiskuje“, kaže Atlagić.
Muslimani i muslimanske institucije često se rabe kao „broš“ koji se samo po potrebi stavi na odjeću
I on i Hadžić, koji je oko 10 godina bio imam u Kölnu, navode da, kada se govori o selefijama, treba imati na umu da se govori o nekoliko tisuća ljudi, dok tzv. tvrdi korijen čini samo nekoliko stotina. „Svjedoci smo, nažalost, da ta zaista pregledna skupina i njihovo destruktivno djelovanje dominira u javnom mnijenju. Zabrinjavajuća je činjenica za sve nas da te grupacije bilježe porast“, kaže Atlagić. „Ako oblikujemo profil selefija, vidjet ćemo da je u 99 posto slučajeva riječ o osobama koje nisu prošle proces islamske edukacije kroz službene institucije Islamske zajednice, bez obzira na to radi li se o matičnim muslimanskim zemljama ili našoj dijaspori“, navodi Hadžić.
Mladi – najveća meta radikalnih struja
Poznato je da je manjak obrazovanja najveći problem koji se javlja prilikom radikalizacije muslimana, posebno mlađih osoba. Stručnjaci upozoravaju da iz toga proizlazi težak socijalno-ekonomski položaj i manjak perspektive. Često je riječ o osobama s nezdravom i nestabilnom obiteljskom pozadinom, koje u ranim godinama dolaze u sukob sa zakonom. Takve osobe predstavljaju vrlo lak plijen za ekstremističke grupacije, razne mešetare i sumnjive misionare, koji ih uvode iz jednog ekstrema u drugi. U suštini bi takva mladež mogla završiti i u bilo kakvim drugim radikalnim grupama koje nude površna i jednostavna rješenja i poglede na život.
„IZBNJ, kao i sve ostale muslimanske zajednice, svjesna je blagostanja za svoje pripadnike u vezi s vjerskim slobodama, sigurnosti kao i ostalih univerzalnih prava i vrijednosti. Stoga smo vrlo svjesni svoje odgovornosti i odlučni da se blagovremeno i jasno distanciramo od svakog vida djelovanja koje je izvan zakonskih i moralnih zakona i vrijednosti. A to smo u nekoliko navrata i učinili. Svako djelovanje koje narušava pravni poredak ove zemlje doživljavamo kao ugrožavanje nas samih“, kaže Atlagić i navodi da ni džemati IZBNJ-a nisu imuni na pokušaje različitih radikalnih grupa da puste svoje korijene.
„S tim pojavama uspješno smo se suočili. U toku su procesi daljnjeg jačanja organizacijskog ustrojstva i bolje integracije naše zajednice u Njemačkoj, koji će sasvim sigurno ponuditi još kvalitetnije preventivne mehanizme u vezi s tim i drugim pitanjima“, kaže Atlagić. Prof. Hadžić podsjeća da su imami snagom argumenata na civiliziran način uspjeli osujetiti takve pokušaje.
Suradnja s njemačkim vlastima
„Moram biti iskren i istaknuti da je suradnja samo formalnoga karaktera i da nema dovoljno iskrenih namjera, volje i spremnosti da se muslimani i Islamske zajednice prihvate kao partneri u pronalaženju rješenja za aktualne izazove i probleme. Muslimani i muslimanske institucije često se rabe kao „broš“ koji se samo po potrebi stavi na odjeću“, riječi su drugog potpredsjednika u Ventralnom vijeću muslimana Njemačke koji navodi primjer islamskog vjeronauka u školama u saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji (NRW) i projekta deradikalizacija muslimanske mladeži.
“Muslimani Bošnjaci u odnosu na muslimane iz Turske i arapskih zemalja, nažalost, ograničenih su resursa, prije svega ljudskih i materijalnih. Mi imamo problem asimilacije naših mladih, a ne problem integracije. Naša uloga trebala bi biti mnogo veća nego do sada i nadam se da će nova generacija mnogo hrabrije i profesionalnije uključiti se u projekte integracije u njemačkom društvu“, kaže prof. Hadžić.
Nova generacija nada je i odgovornih u IZBNJ-u. „Nadam se da ćemo uspjeti kroz pokrenute procese unutar naše organizacije postaviti našu zajednicu još bolje i kvalitetnije u kadrovskom i organizacionom smislu. Posebno je potrebno uključiti veći broj mladih i svestrano obrazovanih ljudi na svim razinama. Samo na taj način bit ćemo u stanju djelovati prodornije i učinkovitije u afirmiranju istinskih vrijednosti naše vjere”, kaže Atlagić.
Oni samo provode teror tamo gdje je omjer snaga u njihovu korist! Samo ko je zivio medju njima to zna.