Hrvatski zastupnici u državnom parlamentu Bosne i Hercegovine nedavno
su odbili prijedlog ustavnih promjena. Protiv novog ustava bili su i
biskupi i većina hrvatske javnosti. No, sad su zbog toga svi oni na
mukama. Jer, listopadski se izbori bliže, a sve je više ozbiljnih
najava da će se i bošnjačke stranke uključiti u utrku za hrvatskog
člana Predsjedništva BiH. Prema prijedlogu ustavnih promjena koji
nije prošao, članove Predsjedništva iz svakoga od triju naroda trebali
su od jeseni birati njihovi zastupnici u parlamentu. Ovako ostaje po
starom, što znači da se oni biraju na izborima srpski član u
RS-u, a hrvatski i bošnjački u Federaciji. A s obzirom na mizeran broj
Hrvata, to znači i realnu mogućnost da Bošnjaci izaberu i svoga i
hrvatskog člana Predsjedništva.
"Lijevom rukom"
Oni to mogu učiniti uz malo organizacije svoga biračkog tijela.
Procjenjujem da je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dovoljno 150
tisuća glasova. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je na posljednjim
izborima za Dragana Čovića glasovalo oko 115 tisuća Hrvata, jasno je da
bošnjačko biračko tijelo može instalirati svoga Hrvata lijevom rukom".
Upravo smo zbog toga i bili za predložene promjene ustava jer bi u tom
slučaju hrvatskog člana Predsjedništva birali hrvatski zastupnici bez
obzira na to jesu li iz HDZ-a ili SDP-a. Ovako, vrlo se lako može
dogoditi da hrvatskog člana izaberu Bošnjaci i tako izigraju volju
hrvatskog biračkog tijela smatra dopredsjednik HDZ-a BiH Anđelko
Mikulić. Utrku za hrvatskog člana Predsjedništva najavilo je
nekoliko dominantno bošnjačkih stranaka. Prije svih izrazito desne SDA
i Stranka za BiH. Te dvije stranke imaju pokojeg Hrvata u svome
članstvu, ali su to najčešće kadrovi kojima popunjavaju hrvatske
pozicije u institucijama. Istodobno je potpora hrvatskog biračkog
tijela tim strankama mizerna, gotovo nikakva. To u konačnici znači da
bi za hrvatske kandidate iz tih stranaka glasovali uglavnom Bošnjaci.
Sasvim je moguće da oni izaberu hrvatskog člana Predsjedništva. A
to, s obzirom na ulogu Predsjedništva, znači imati i državnu vladu u
rukama. U tom slučaju Hrvati bi bili dvostruki gubitnici smatra
Mikulić.
SDA je još davno najavio mogućnost kandidature Hrvata u
Predsjedništvo države. Njegova je računica jasna s dva člana
Predsjedništva praktično bi preuzeo vlast u zemlji. No, u SDA raste
nervoza kako raste popularnost njegova najljućeg protivnika. A to je
Haris Silajdžić i njegova Stranka za BiH. U SDA su svjesni toga da bi
sa svojim Bošnjakom i Hrvatom u Predsjedništvu praktično dobili dvije
trećine vlasti u zemlji. No, također su svjesni toga da bi rasipanjem
glasova svojega članstva mogli izgubiti bitku protiv uvijek neugodnog
Silajdžića i ostati i bez, po njihovu mišljenju, sigurnog bošnjačkog
člana.
Etnička segregacija
U redovima Silajdžićeve Stranke za BiH kažu da nije isključena i
mogućnost isticanja kandidata i za hrvatskog člana Predsjedništva.
Ipak, bliže smo opciji koju još razrađujemo, a prema kojoj ćemo
pokušati napraviti iznenađenje i istaknuti kandidata koji će dovesti u
pitanje etničku segregaciju po entitetima. Time ćemo dati jasno do
znanja da se ne mirimo sa sadašnjim načinom po kojemu se u RS može
birati samo srpski član Predsjedništva, a u Federaciji se moraju birati
Bošnjak i Hrvat ističe predsjednik Stranke za BiH Safet
Halilović. U SDP-u još nisu raščistili koga će sve kandidirati.
Ističu mogućnost kandidiranja svih triju članova Predsjedništva, iako
njihov zastupnik u federalnom parlamentu Karlo Filipović kaže da je
realnija opcija kandidature samo jednog, i to Hrvata.
Ako stranka odluči kandidirati samo Hrvata, mislim da je sasvim
realno da on i pobijedi. Također smatram da bošnjačke stranke
isticanjem hrvatskog kandidata ne čine ništa nekorektno. No, uvjeren
sam da im taj politički izlet neće uspjeti jer je ionako velika gužva
za njihovog člana Predsjedništva. Osim toga, dosad se nije dogodilo da
stranka dominantno jednog naroda izabere člana Predsjedništva iz reda
drugog naroda smatra Filipović zaboravljajući da to dosad nije
uspjelo ni SDP-u.
Iako bošnjačke stranke u svojim najavama ne krše izborna pravila ni
ustav zemlje, jasno je da kandidaturom Hrvata nastoje izigrati volju
najmalobrojnijeg naroda. Hrvata jednostavno nema dovoljno da se odupru
imalo organiziranijoj izbornoj mašineriji. S druge strane, podijeljeni
su i rastrgani na niz nepomirljivih opcija. HDZ se rascijepio na dvije
stranke i svaka najavljuje svoga kandidata. Pravaši su se ujedinili sa
Zubakom i u izbornu utrku ulaze sa svojim čovjekom. Tu su i Lijanovići
koji ispred NS Radom za boljitak ističu svoga kandidata za hrvatskog
člana Predsjedništva. S takvim pristupom Hrvati će potpuno razmrviti
svoje biračko tijelo i nekom drugom prepustiti svoju najvažniju
političku funkciju.
Nekoliko bošnjačkih stranaka najavilo je svoje kandidate za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na listopadskim izborima