Četvrtak je još jedan dan za povijesni uspjeh ili neuspjeh Bosne i Hercegovine da riješi svoje unutarnje probleme nastale u razdoblju poslijedaytonskog košmara i zaostajanja ali i konačno odškrine vrata k Europi i prestane zajedno s Kosovom biti jedna od dvije najveće crne rupe Balkana. Kako sada stvari stoje, na trosatne najavljene pregovore u zgradi Berlaymonta s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom sedmorica političara ne idu s jedinstvenim stajalištem, što ne daje razlog za optimizam. Najveći je problem u samoj hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH gdje se stvari svode na to da bošnjački političari ne žele odustati od majoriziranja malobrojnijih Hrvata namećući im svoju verziju prijeratnog Miloševićeva recepta na Kosovu Sejde Bajramovića.
Bošnjaci podijeljeni
Razgovori između petorice lidera iz hrvatsko-bošnjačke Federacije koji su najprije vođeni u Sarajevu, a zatim danas u Bruxellesu između hrvatskih stranaka iz dva HDZ-a te bošnjačkih SDA, SDP-a i Saveza za bolju budućnost, pokazali su se bezuspješnima.
Najprije se tri bošnjačke stranke u Federaciji BiH ne mogu uskladiti i dogovoriti o tome kako birati članove Predsjedništva BiH, bilo da se radi o izravnome izboru s prostora Federacije ili pak neizravno u parlamentarnoj proceduri. Kada je SDA podržala prijedlog o uspostavi de facto dviju izbornih jedinica u Federaciji BiH, skočio je SDP-ov lider Zlatko Lagumdžija optužujući ih da rade na podjeli Bosne te je predlagao elektorski model koji bi opet Hrvate doveo u poziciju gubitnika, dok je pak SDA bila za neizravni izbor članova državnog Predsjedništva kroz Parlament tvrdeći da se time institucionalno dijeli zemlja budući da drugi entitet Republika Srpska bira na izravnim izborima svoga člana državnog vrha. Istodobno, upravo je SBB predložio neizravni model.
Cijeli problem oko biranja članova Predsjedništva eskalirao je kada je Željko Komšić, tadašnji član SDP-a koji je u međuvremenu osnovao stranku, i drugi put 2010. izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH iako je za njega glasovalo najmanje 300.000 Bošnjaka. Istodobno je na tim izborima sudjelovalo najviše 180.000 Hrvata, što samo potvrđuje razmjere razlike u broju glasova. Bošnjačke stranke nisu se mogle usuglasiti ni oko jednoga od čak pet prijedloga o načinu biranja članova Predsjedništva koje su predložila dva HDZ-a, a posljednji je bio onaj koji elektorskim sustavom kroz deset županija u Federaciji BiH osigurava da Hrvatima više Bošnjaci ne nameću političku volju.
– Analiziran je svaki od predočenih modela u proteklom vremenu. Zajednička procjena je da pokušavamo ići u dobrom smjeru te da se razgovori nastavljaju u Bruxellesu – izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Davor Stier usporedo s pregovorima političara iz BiH zapetljanih u daytonski problem jučer su u Strasbourgu zatražili od dviju najvećih europskih političkih grupacija potporu kako bi se postigao prihvatljiv dogovor o reformi Ustava i izbornog sustava u BiH na sastanku s Füleom.
Inicijativa Stier – Picula
U razgovoru s čelnicima pučana Elmarom Brokom i socijalista Hannesom Swobodom istaknuli su da je potrebno postići takav dogovor kako bi se osigurao isti "tretman svih nacionalnih skupina BiH u izbornom postupku" upozoravajući da su Hrvati majorizirani. Hrvatskim pak pregovaračima braniteljske udruge iz rata jučer su u Bruxellesu dale zadaću da zatraže uspostavu hrvatske federalne jedinice tvrdeći da bošnjačke stranke nastoje Hrvate pretvoriti u nacionalnu manjinu u Federaciji BiH što pokazuju i time što im ne dopuštaju ni izbor svoga člana državnog Predsjedništva u sklopu rješenja presude Sejdić - Finci.
>>Odlučuju li Bosanci kao nova, četvrta nacija u BiH?
