Moj sin Božidar ima želju vidjeti što i kako rade meteorolozi, pisala nam je Zagrepčanka Vlatka Pavlek-Adam.
Iako godine nisu važne, njezina želja pomalo nas je zatekla. Božidar će, naime, 11. veljače napuniti tek četiri godine! No, to nije bila prepreka zaposlenicima Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji su rado Božidaru i njegovom tati Robertu pokazali nekoliko tajni zanata.
Božidar je vrlo radoznao i svašta ga interesira. Već je imao fotoaparat za jednokratnu upotrebu, nekoliko je puta i šarafio računalo kod kuće. Voli filmove, a često idemo u Tehnički muzej, iako ga uplaše Teslini pokusi rekao nam je tata Robert, dok je Božidar provirivao iza njegove noge čvrsto ga držeći za ruku.
Pretežno sanjkajuće
U Državnom hidrometeorološkom zavodu dočekala nas je sinoptičarka Dunja Plačko-Vršnjak. Kazala nam je kako u Zavod često dolaze organizirane grupe učenika, ali katkad svraćaju i pojedinci, no Božidar je svakako među najmlađim posjetiteljima. Iako se po dolasku u Zavod prepao zbog brojnih nepoznatih ljudi oko njega i bljeskalice fotoaparata našeg fotoreportera, meteorološka znatiželja koja je Božidara i dovela u Zavod brzo se probudila. S tatom se zaustavio kod velikog zaslona na kojem je bila prikazana satelitska karta Europe.
Vidiš ovo crveno na ekranu? To je snijeg. Ovo zeleno nisu oblaci, ali ovo plavo i žuto jesu. Iz njih može padati kiša ili snijeg. Vidiš, tamo u Španjolskoj i Portugalu sve je zeleno, pa oni koji su hrabri mogu se i kupati rekla je Božidaru Dunja Plačko-Vršnjak.
Božidara je zanimalo odakle te slike dolaze, a kada je doznao da snimke dolaze sa satelita visoko iznad Zemlje, želio je vidjeti i njega. Iako je dežurni telefon gotovo neprestano zvonio, a sinoptičarka nekoliko puta pročitala prognozu za slušatelje radiopostaja diljem Hrvatske, ubrzo je Božidaru pokazala sliku jednog satelita, zahvaljujući kojima se mogu raditi vremenske prognoze.
To ti baš i nije zanimljivo. Izgleda kao velika kanta kazala je Božidaru Dunja Plačko-Vršnjak komentirajući sliku satelita. Tata Robert rekao je kako će posuditi neki od filmova o Jamesu Bondu, pa će Božidar vidjeti i satelit u letu.
Božidar je imao i povlasticu iz prve ruke doznati kakvo će biti vrijeme. Na njegovu radost, doznao je da će se još nekoliko dana bez problema moći sanjkati pokraj kuće, a kao dokaz tome, ponio je i ispis vremenske prognoze za sljedeći dan, nakon čega je uslijedio obilazak mjernih instrumenata.
Ombrograf i kišomjer
U kućicama su instrumenti kojima mjerimo temperaturu i vlagu, a rezultate zapisujemo svaki sat. Tu je i ombrograf, kojim mjerimo količinu oborina, a što bilježi na vrpci. Ima ugrađen grijač, kojim otopi snijeg, a trag vode koji ostane u toj cilindričnoj napravi omogućuje da se očita koliko je oborina palo. Pokraj kućice je kišomjer, a sami triput dnevno mjerimo koliko je palo kiše. Svi se ti podaci prikupljaju, ručno upisuju u računalo, nakon čega se rade analize koje se poslije objavljuju u novinama, na radiju i televiziji objasnio je dežurni motritelj Zavoda.
Božidar je doznao većinu tajni meteorologije i rekao kako bi kad naraste i sam volio biti meteorolog.
Srednja škola za meteorologe
Za obilaska Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu Božidar je doznao da u Karlovcu postoji srednja škola za meteorologe. U srednjoj Šumarskoj i drvodjeljskoj školi, naime, od 2000. godine upisuje se po jedan razred za zanimanje meteorološkog tehničara. Nakon što učenici završe školovanje, mogu se zaposliti u Državnom hidrometeorološkom zavodu i njegovim ispostavama diljem Hrvatske, u zračnim lukama pri Hrvatskoj kontroli letenja, kao i u velikim organizacijama koje imaju automatske meteorološke sustave povezane sa zaštitom okoliša. Učenici također mogu nastaviti školovanje na višim pomorskim ili zrakoplovnim školama ili fakultetima poput prirodoslovno-matematičkog, poljoprivrednog i šumarskog, fakultetu prometnih znanosti ili na pomorskom fakultetu.
Poslovi koje obavljaju meteorološki tehničari uglavnom su na otvorenom, a među ostalim, motre i mjere na meteorološkim i hidrološkim postajama, šalju, primaju i distribuiraju podatake, kontroliraju mjerene i motrene podatake, obilaze postaje te se brinu o održavanju i baždarenju instrumenata. Meteorološki tehničari mogu postati svi učenici kojima nije mrska fizika, matematika ni tehničko crtanje, a tijekom školovanja upoznat će se i s općom meteorologijom, klimatologijom te sinoptikom.
