Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u nedjelju se vratio iz trodnevnog posjeta SAD-u, gdje se susreo s pomoćnikom državnog tajnika za Europu i Euroaziju A. Wessom Mitchellom, senatorom Ronom Johnsonom, direktorom FBI-a Christopherom Wrayem, ministrom pravosuđa i glavnim državnim odvjetnikom Jeffom Sessionsom, zamjenicom ministrice domovinske sigurnosti Elaine Duke i rukovoditeljem DEA-e Robertom W. Pattersonom.
S direktorom FBI-a dogovorili ste jaču suradnju. O čemu?
Posjet i niz vrlo važnih sastanaka na visokim razinama u nizu državnih agencija i institucija jasan su signal i potvrda da SAD prepoznaje važnost jačanja suradnje s MUP-om RH. Dosadašnja suradnja FBI-a i MUP-a bila je usmjerena na razmjenu podataka u pojedinim istragama kao i na provedbu programa “Partnerstvo za obrazovanje”. Uspjeh suradnje u tim, rekao bih, skromnim okvirima, bio je poticaj da se odlučimo na veći iskorak.
Kakav?
Potencijal za jačanje suradnje MUP-a i FBI-a vidimo u kibernetičkoj sigurnosti, suzbijanju različitih oblika kriminala, borbi protiv terorizma i radikalizaciji... Oblici proširene suradnje o kojoj smo razgovarali obuhvaćat će zasebne bilateralne programe obrazovanja i obuke i znatno jačanje operativne suradnje. Prvi dojmovi su se slegli pa nije pretjerano reći kako je ovim posjetom otvorena nova stranica u našim odnosima, posebno u području vladavine prava i sigurnosti.
Kakva je kibernetička sigurnost u Hrvatskoj?
Kapacitete u kibernetičkoj sigurnosti jačat ćemo obukom policijskih službenika na seminarima i tečajevima koje će držati vrhunski stručnjaci FBI-a, koji su znanja i vještine gradili od 2002. Otada u FBI-u postoji odjel koji se bavi isključivo kibernetičkom sigurnošću. U međuvremenu je on znatno evoluirao, preuzeo složene zadaće te je najuže povezan sa svim službama FBI-a i nerijetko je polazišna točka za istraživanje svih oblika kaznenih djela. Uz veliko iskustvo koje su nam stručnjaci FBI-a spremni prenijeti, razgovarali smo i o jačanju suradnje u primjeni najnovijih informacijskih tehnologija i sustava, bez kojih uspješna zaštita naših građana i institucija od prijetnji koje dolaze iz “virtualnog prostora” nije moguća.
Što je dogovoreno s glavnim državnim odvjetnikom i šefom DEA-e?
Razgovor s Jeffom Sessionsom bio je izuzetno zanimljiv. Razmijenili smo mišljenja o migracijama, jačanju suradnje u području vladavine prava i pravosuđu, o uključivanju Hrvatske u Program o izuzeću viza i važnosti daljnjega jačanja strateškoga partnerstva Hrvatske i SAD-a te većoj trgovinskoj razmjeni i izravnim ulaganjima. Kada je riječ o potonjem, složili smo se o važnosti zaključivanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kada je riječ o migracijama, zanimljivo je bilo čuti kako SAD godišnje zakonitim putem prima više od milijun novih imigranta i da Trumpova administracija smatra kako imigracijska politika mora biti u službi nacionalnih interesa, a dolazak useljenika mora počivati na Ustavu, zakonu i ispunjavanju svih sigurnosnih preduvjeta. SAD je, nasuprot nekim dojmovima, i dalje otvoren prema dolasku imigranata, ali isključivo zakonitim putem. Na sastanku s Pattersonom, vršiteljem dužnosti ravnatelja DEA-e, dogovoreno je jačanje suradnje u suzbijanju trgovine drogom. Dogovorili smo operativnu obuku policijskih službenika koji rade na istragama kriminaliteta koji su povezani s drogom, a Patterson je obećao razmotriti i mogućnost odobravanja sredstava za zasebni program koji bi bio namijenjen isključivo Hrvatskoj.
U State Departmentu s pomoćnikom državnog tajnika za Europu i Euroaziju A. Wessom Mitchellom, a u Senatu sa senatorom Ronom Johnsonom razgovarali ste o izgradnji LNG terminala na Krku?
SAD izgradnju plutajućega LNG terminala na Krku prepoznaje kao projekt od strateške važnosti. Sugovornike sam izvijestio o napretku u tehničkom upravljanju projektom, koji je ostvaren lani, te namjeri Vlade RH da ove godine usvoji zakon kojim bi se ubrzala realizacija koja je, ako sve preostale predradnje budu provedene prema sadašnjim planovima, predviđena u 2020. godini. Složili smo se da će izgradnja plutajućeg LNG-a biti od velike koristi za Hrvatsku i Europu u cjelini. On će značajno promijeniti položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe i to nabolje, a zasigurno će utjecati na smanjenje nabavne cijene plina.
Kada bi se državljanima Hrvatske mogle ukinuti vize za SAD?
Hrvatska je jedna od pet članica EU koje nisu uključene u Program izuzeća za vize sa SAD-om, pa ovo pitanje u tripartitnom dijalogu s našim američkim partnerima redovno otvara i Europska komisija. O vremenskom okviru u kojemu bi Hrvatska bila uključena u Program nismo razgovarali, ali smo se dogovorili da ćemo detaljnije analizirati odbijene zahtjeve s obzirom na to da je to za nas jedina preostala prepreka. Sve ostale uvjete Hrvatska ispunjava, a naši građani zasigurno ne predstavljaju prijetnju u vezi s prekoračenjem dozvoljenog boravka, ilegalnim migracijama i ugrožavanjem sigurnosti za SAD. Spuštanje postotka odbijenih zahtjeva na tri posto u zajedničkom je interesu Hrvatske i SAD-a. Sugovornike sam upoznao s tim da u slučaju Hrvatske govorimo o relativno malom broju odbijenih zahtjeva, samo 350 do 450 godišnje. Zaključili smo da će intenziviranje suradnje u razmjeni podataka o rizicima u zračnom prijevozu, za što Hrvatska upravo uspostavlja zakonodavni okvir, s već spomenutom detaljnijom analizom razloga za odbijanje zahtjeva i lokacija na kojima su podneseni takvi zahtjevi biti važan doprinos u ispunjavanju toga zadnjeg uvjeta, što će, vjerujem, rezultirati i brzim ulaskom Hrvatske u ovaj program.
Jeste li u State Departmentu pomoćnika državnog tajnika Mitchella izvijestili o arbitraži sa Slovenijom?
Prirodna je, rekao bih, želja i očekivanje SAD-a da Hrvatska i Slovenija, kao članice EU i saveznice u NATO-u, same riješe ovo pitanje. Smatram da je Hrvatska prijedlogom bilateralnog protokola odabrala dobar put. SAD će pomno pratiti razvoj ovog pitanja, a ako to ocijenimo potrebnim, sigurno će nastojati pomoći u prevladavanju prepreka za postizanje dogovora.
Jeste li razgovarali o ubojstvu vođe kosovskih Srba Olivera Ivanovića?
Ne, ali sve sugovornike s kojima sam se sastao u Washingtonu zanimalo je stanje u zemljama jugoistočne Europe, o čemu sam ih detaljno izvijestio. Pritom sam naglasio važnost i podršku koju dajemo dovršetku procesa njihove europske i euroatlantske integracije. SAD prepoznaje predvodničku ulogu Hrvatske u tim procesima kao i činjenicu da je odgovorna i pouzdana saveznica SAD-a. Vjerujem da će o toj ulozi RH i načinu dinamiziranja integracijskih procesa u susjednim zemljama detaljnije biti govora za posjeta pomoćnika državnog tajnika Mitchella Hrvatskoj i regiji, do kojega će doći u proljeće ove godine.
tvoji policjci su beskorisni lijeni i samo provode silu