Uoči današnjeg posjeta Hrvatskoj, gdje će pokušati riješiti nesuglasice s Vladom Republike Hrvatske u vezi s topničkim dnevnicima koji su i dalje kamen spoticanja u odnosima s Haaškim sudom, odnosno njegovim tužiteljstvom, glavni haaški tužitelj Serge Brammertz u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list otkriva probleme koji i dalje narušavaju haaško zadovoljstvo nužno za otvaranje poglavlja pravosuđa.
Otkriva sve aspekte odnosa haaškog tužiteljstva ne samo s hrvatskom državom i državnim službenicima koji i dalje balansiraju između nacionalnog interesa i poštovanja međunarodnih obveza nego i s hrvatskim građanima koji, iako doživljavaju tužitelja Brammertza pozitivnije nego njegovu prethodnicu Carlu del Ponte, i dalje misle da je suradnja potpuno ostvarena izručenjem generala Ante Gotovine.
Kakva je sad situacija u vezi s topničkim dnevnicima i može li se ostvariti potpuna suradnja ako se to pitanje ne riješi do kraja?
- Svrha mog posjeta Hrvatskoj doista jest razgovarati o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. Još uvijek tražimo značajan broj ključnih vojnih dokumenata koji se odnose na operaciju "Oluja", kao što je prošlog tjedna sudsko vijeće u predmetu "Gotovina i drugi" konstatiralo u svom odgovoru Hrvatskoj. Obvezujući nalog koji je izdan u rujnu prošle godine još uvijek je na snazi.
U lipanjskom izvješću Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i u dopisivanju s hrvatskim Ministarstvom pravosuđa zamolio sam mjerodavna tijela da se pozabave manjkavostima administrativne istrage i pojačaju nastojanja kako bi se pronašli nestali dokumenti. Nadam se da ćemo u interesu pravde moći pronaći rješenje tog problema.
Što ćete poručiti u Hrvatskoj? Koja ćete pitanja pokrenuti tijekom službenog posjeta Zagrebu?
- Dokumenti koji nedostaju i koje smo spomenuli trenutačno su glavni problem u našoj suradnji. To je jedino pitanje koje planiram pokrenuti u razgovorima s predstavnicima hrvatske Vlade. Želim čuti koje su dodatne mjere poduzete od svibnja. Sastat ću se i s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem s kojim ću razgovarati o pitanjima suradnje koja je u tijeku, kao i o pitanjima koja se odnose na suradnju u regiji u pogledu istraga o ratnim zločinima. Državni odvjetnik Bajić pokrenuo je nekoliko projekata kako bi poboljšao vođenje predmeta vezanih uz ratne zločine i regionalnu suradnju s tim u vezi. Haaško tužiteljstvo to snažno podupire.
Mislite li da se Haaški sud treba i dalje koristiti pristupanjem Hrvatske EU kako bi na nju vršio pritisak? Je li pritisak na Hrvatsku i dalje potreban?
- Cilj je Haaškog suda ispuniti sudski mandat i ne miješati se ni u jedan politički proces, pa ni u pristupanje Hrvatske EU. Dio mog mandata jest pobrinuti se i podsjetiti države na obvezu suradnje s Haaškim sudom. Zahvalni smo što međunarodna zajednica koja je osnovala sud podupire ta nastojanja.
Što ako se ratni zločinci Ratko Mladić i Goran Hadžić ne pojave pred sudom do 2012. godine, kada se sud zatvara?
- Naš je prioritet Ratka Mladića i Gorana Hadžića privesti pred Međunarodni sud prije nego što se on zatvori. Uhićenje bjegunaca ostaje naš glavni prioritet. No, ako se to ne dogodi, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda već je nagovijestilo da će se uspostaviti mehanizam koji će preuzeti suđenja bude li to potrebno.
Poruka bjeguncima vrlo je jasna: bez obzira na to gdje i kada budu uhićeni, sudit će im se pred međunarodnim sudom. No, mislim da će biti uhićeni prije nego što Haaški sud prestane raditi u sadašnjem obliku.
Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista.
Stoka vidi da se Hrvate može ucjenjivati za sve i svašta, pa to nastavlja. Mesić mu treba objasniti da dnevnika nema.