Predsjednik je tek 17 mjeseci. Toliko se toga dogodilo u Brazilu, velikoj zemlji najboljih nogometaša na svijetu, da je teško shvatiti da nije prošlo ni godinu i pol otkad je tamošnji lider Jair Bolsonaro došao na vlast na krilima revolta građana protiv korupcije lijevog establišmenta i njihove rezignacije zbog gospodarskog kraha prije pet godina. Obećavao je iskorjenjivanje korupcije u najvišim redovima, smanjivanje kriminala na ulicama i urednije financije, a umjesto toga građani su dobili kulturne ratove, svadljivog lidera, ostavke ključnih ljudi u vladi, nepotizam te nezapamćeno slabu reakciju na epidemiju koronavirusa. Sve su češći pozivi da se Bolsonara, inače velikog saveznika američkog predsjednika Donalda Trumpa, u parlamentu jednostavno opozove.
Brazil je u trenutku pisanja ovog teksta imao drugi najveći ukupni broj zaraženih od koronavirusa u svijetu, njih više od 400 tisuća. Život je od COVID-19 izgubilo 25 tisuća ljudi, a upućeni tvrde da bi brojke zaraženih bile mnogo veće da je Brazil testirao više ljudi. Pomalo šokantno zvuči da je na milijun stanovnika Španjolska testirala 19 puta, Sjedinjene Države 11 puta, a Francuska pet puta više ljudi nego Brazil. I mala Hrvatska testirala je gotovo četiri puta više ljudi, na milijun stanovnika, nego Brazil.
“Što želite da napravim?”
Nekim liderima u svijetu spočitavao se izostanak ozbiljnog shvaćanja pandemije koronavirusa. Ne i Bolsonaru. Kritika brazilskog predsjednika išla je mnogo dalje: njega se opisuje kao političara koji je svjesno umanjivao prijetnju virusa, i time je zanemario brigu o zdravlju građana, kako bi gospodarstvo što manje stradalo i kako bi on sačuvao političke poene. Čuo je apele građana koji su govorili da bi radije umrli od virusa nego od gladi u karanteni, i predsjednik je krenuo u dugotrajnu svađu s guvernerima saveznih država kako bi ih pritisnuo da otvore svoja gospodarstva (oni, a ne predsjednik, imaju tu ovlast). Neki su pojedinci organizirali prosvjede protiv karantene, a posjetio ih je sam Bolsonaro i time stao na čelo pokreta građana protiv pokrajinskih vlasti.
– Umiru li ljudi? O, da. I žao mi ih je. Žao mi ih je. Ali još će mnogo više ljudi umrijeti, mnogo, mnogo više, ako se gospodarstvo uništi zbog mjera karantene koje su uveli guverneri – rekao je Bolsonaro.
Koronavirus je svojedobno nazvao “malom gripom”, a najznamenitiju je rečenicu izgovorio potkraj travnja, kada je novinarima davao odgovor na sve brže rastuće brojke umrlih od posljedica COVID-19.
– Pa što? Žao mi je, ali što želite da napravim? – pitao je Bolsonaro novinare te dodao da mu je srednje ime možda Mesija, ali ne misli da magijom može spriječiti smrti. Kasnije tijekom iste konferencije za novinare shvatio je da je prenaglio pa je izrazio sućut svima koji su izgubili članove obitelji.
Generali se bore s virusom
Rejting mu je u javnosti prilično pao: sredinom svibnja provedeno je istraživanje koje je proveo XP/ Ipespe o tomu kako građani Brazila vide Bolsonarovu reakciju na koronakrizu. Njih 58 posto opisalo ju je kao lošu ili groznu, a 21 posto kao dobru ili odličnu. Dakle, na svakog Brazilca koji podržava Bolsonarovu politiku tijekom koronakrize, dolaze tri koji su protiv. Guverneri, mnogi od njih predvodnici mjera karantene, prošli su u ispitivanjima javnog mnijenja mnogo bolje.
Ne misle samo građani da Bolsonarov odnos prema COVID-19 nije dobar. To misle i najodgovorniji ljudi za to u zemlji. U samo mjesec dana predsjednik je izgubio dvojicu ministara zdravstva, obojica su otišla zbog neslaganja s Bolsonarovim mekim stavom prema mjerama za suzbijanje opasnog virusa. Prvog, Luiza Henriquea Mandettu, predsjednik je otpustio jer se redovito u javnosti zalagao za strože mjere borbe protiv virusa, nasuprot predsjednika. Samo mjesec dana kasnije, njegov nasljednik Nelson Teich dao je ostavku, i to zato što se nije slagao s Bolsonarovom preporukom građanstvu da se protiv koronavirusa dobro boriti lijekom klorokinom, istim onim lijekom koji preventivno uzima Trump. Stručnjaci, među njima i Teich, ne slažu se sa širenjem tih neprovjerenih metoda liječenja protiv koronavirusa.
Reuters je prošli tjedan objavio izvještaj s tvrdnjama četvero ljudi da je ured predsjednika još u ožujku izvršio pritisak da se uklone preporuke za zabranu okupljanja i krstarenja te da se uvede samoizolacija za one koji dolaze iz inozemstva. Dakle, ono što su zemlje u Europi radile, a na istoku Starog kontinenta, tako i Hrvatska, s prilično velikim uspjehom, Bolsonaro je ne samo odbio, već se zalagao svim srcem protiv toga.
Vršitelj je dužnosti ministara zdravstva danas, usred pandemije, general. I šef ureda predsjednika također je general. Zbog svega toga zaključak je da je Bolsonaro borbu protiv virusa umjesto liječnika, prepustio vojsci. I sam je bivši vojnik i zagovornik veće uloge te institucije u društvu.
– Jedna od stvari koje su bile bila izvor svjetlosti u Brazilu bio je sustav javnog zdravlja. Vidjeti kako brzo propada vrlo je tužno – rekao je za Reuters Albert Ko, profesor na Yaleu i vrlo dobar poznavatelj zdravstvenih prilika u Brazilu. Zemlja je prije, kažu stručnjaci, bilježila velike uspjehe u borbi protiv malarije ili HIV-a. Mnogi od njih upiru prstom upravo u Bolsonara zbog preokreta na gore.
No, unatoč predsjednikovu stavljanju prioriteta na gospodarski razvoj, BDP će u 2020., prema predviđanjima tjednika Economist, pasti 5,5 posto. Britanska investicijska banka Barclays predviđa pak pad brazilskoga gospodarstva od 5,7 posto, a kao razlog za povećanje procjene pada ekonomije banka je izdvojila upravo neučinkovitost borbe protiv epidemije. Tako se očekuje još jedna oštra recesija, samo nekoliko godina nakon posljednjeg ozbiljnog usporavanja: 2015. i 2016. gospodarstvo je palo ukupno sedam posto.
Ministar ekonomije Paulo Guedes, u svijetu najpoznatiji član Bolsonarove vlade, procijenio je još u ožujku, očigledno sasvim krivo, da bi gospodarstvo Brazila u 2020. moglo rasti 2,5 posto. Guedes, koji je doktorirao ekonomiju na čikaškom sveučilištu, ekonomski je liberal i bio je jedan od najvećih zagovornika reforme mirovinskog sustava koja je provedena u listopadu prošle godine i koja će zemlji uštedjeti milijarde dolara.
Tim možda i najvećim uspjehom dosadašnjeg Bolsonarova mandata uspostavljena je dobna granica za odlazak u mirovinu: 65 za muškarce i 62 za žene (dosad su u prosjeku muškarci prekidali radni vijek s 56, a žene s 53 godine, a taj je izdašni sustav federalnu državu koštao neodrživih 40 posto proračuna). No, unatoč tom uspjehu, Brazilce će ekonomska kriza dobrano unazaditi.
Posijao kaos u zemlji
A upravo se toga Bolsonaro i boji. Naime, u kolovozu 2016. tijekom posljednje recesije, brazilski je parlament zbog korupcije i kršenja proračunskih pravila smijenio tadašnju predsjednicu Dilmu Rousseff, članicu ljevičarskog establišmenta koji je ogrezao u ozbiljnu korupciju, što je i otvorilo put Bolsonaru za ulazak na veliku scenu. Istrage protiv nje vodile su se u sklopu poznate operacije Lava Jato (“Praonica automobila”).
Sve su češći zahtjevi za opoziv Bolsonara, a Vrhovni je sud krajem travnja pokrenuo istragu protiv predsjednika koja bi u teoriji mogla dovesti na kraju i do njegova opoziva. Razlog? Ni koronavirus, ni ekonomska kriza koja nadolazi, već optužbe da je ometao provođenje pravde, zbog čega je i sam ministar pravosuđa Sérgio Moro dao ostavku. Moro je prije bio sudac u vrijeme provođenja istraga u Lava Jato slučajevima i, nakon što ga je predsjednik imenovao ministrom pravosuđa, osiguravao je Bolsonaru veliku popularnost. Pritom mu je davao i legitimnost i imidž antikorupcijskog političara.
Moro je 24. travnja dao ostavku i optužio predsjednika da je na mjesto šefa policije htio postaviti čovjeka koji bi mu bio odan i koji bi Bolsonaru davao povjerljive informacije čime bi se, tvrdi Moro, ugrozila neovisnost pravosuđa. Prema izvještavanju nekih brazilskih medija, predsjednik je bio vrlo osjetljiv prema tomu tko je šef policije zbog istrage koju ona provodi protiv dvojice njegovih sinova, Carlosa i Flávia. To su oni porekli i pritom se koristili prokušanom metodom, sipajući na društvenim mrežama uvrede prema novinarima.
Zbog svega toga, Bolsonaro se našao u paradoksalnoj situaciji: političar koji je na vlast došao kao najveći zagovornik razbijanja korupcijske hobotnice na ljevici, i sam se našao kao meta istrage zbog korupcije i navodno nezakonitog miješanja u rad policije. Za vlast u zemlji u kojoj je još jedan predsjednik, Luiz Inácio Lula, također član lijevog establišmenta te možda i najpoznatiji političar u državi, do prije šest mjeseci bio u zatvoru zbog korupcije, zaista indikativno. Prema posljednjim anketama, 57 posto Brazilaca podržava opoziv predsjednika.
Bolsonaro je u svijetu najpoznatiji kao vjerni saveznik američkog lidera Trumpa koji mu je tijekom čitavog mandata davao bezrezervnu podršku, no i Bijeloj kući je jasno da se Brazil u borbi protiv koronavirusa nije proslavio. Zbog toga je Trump izdao uredbu kojom se zabranjuje ulazak u SAD svima koji su u posljednjih 14 dana bili u Brazilu. Bolsonaru je američki predsjednik politički uzor što se vidi po njegovoj retorici, a vrlo dobri odnosi dvojice predsjednika prelili su se i na njihove fanove pa Bolsonarovi pristalice na skupovima mašu američkim zastavama.
Zbog toga su neki brazilski mediji vrlo burno reagirali zbog Trumpove zabrane ulaska u SAD te su predsjedniku prigovorili naivan odnos prema Washingtonu. Novine Estado de Minas na naslovnici su, uz fotografiju Bolsonarovih pristalica s američkom zastavom, istaknuli naslov: “SAD Brazilu: Ostanite u svojoj kući”. Sredinom ožujka Bolsonaro je svom uzoru otišao i u posjet, koji je već spomenuti bivši ministar zdravstva Mandetta nazvao “koronaputovanjem”, i u dva tjedna nakon tog putovanja zarazilo se 17 ljudi koji su bili u avionu. Neko se vrijeme mislilo da je i sam Bolsonaro zaražen virusom, ali to je kasnije demantirao.
Kritičari Bolsonaru spočitavaju kaos koji je, kako oni tumače, posijao u svojoj zemlji, a sve se češće mogu čuti tvrdnje da su bili u pravu oni koji su upozoravali tijekom predsjedničke kampanje u 2018. da je Bolsonaro prijetnja brazilskoj demokraciji. Tada su se navodile pojedine izjave koje je Bolsonaro u prošlosti upućivao ženama i manjinama.
Radikalne izjave još ga prate
Prije samo šest godina rekao je da jedna brazilska političarka “nije vrijedna silovanja zato što je vrlo ružna”. Za sebe je govorio da podržava mučenje kriminalaca, a spominjao je da stanovnici afričkog podrijetla koji žive u naseljima koja su osnovali bivši robovi “ništa ne rade” te da “nisu dobri ni za prokreaciju”. Prije samo devet godina tvrdio je da bi bio nesposoban voljeti sina homoseksualca. Zazivao je građanski rat u kojem bi režim ubio sve one koje vojna diktatura koja je zemljom vladala od 1964. do 1985. nije uspjela.
No, stanovnici su ga ipak izabrali jer im je obećavao borbu protiv kriminala i korupcije, zalaganje za tradicionalne i obiteljske vrijednosti te vladu koja će gospodarski preporoditi zemlju. Podržali su ga i međunarodni investitori kojima je njegova politička retorika strana jer su vjerovali da će svojim politikama pogodovati biznisu.
Godinu i pol nakon početka mandata, većina građana podržava opoziv Bolsonara, zbog koronakrize zemlja će pasti u oštru recesiju, a leđa je predsjedniku donekle okrenuo i sam Trump. Oni koji su upozoravali da će ovaj bivši vojnik ugroziti brazilsku demokraciju sve više mogu reći da su bili u pravu.
