Izbori za novi saziv Europskog parlamenta, koji se mahom doživljavaju kao najvažniji europski izbori u povijesti Unije, započeli su danas u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, dvije zemlje u kojima birači glasaju četvrtkom umjesto nedjeljom, kao što je slučaj u Hrvatskoj i većini ostalih država članica EU.
Brexit-stečaj British Steela
I već u toj činjenici, da britanski birači koji su prije točno 37 mjeseci na referendumu izglasali izlazak svoje zemlje iz EU (Brexit) izlaze na birališta kako bi ponovo birali svoje zastupnike u Europskom parlamentu jer iz EU još nisu izašli (a kad će, ne zna se), krije se prva u nizu neobičnosti, ali i važnosti ovih izbora.
Neobičnost unutar te neobičnosti je da bi, po istraživanjima javnog mnijenja, premoćnu pobjedu na europskim izborima u Ujedinjenoj Kraljevini mogao odnijeti Nigel Farage, jedan od predvodnika britanskog euroskepticizma s 20-godišnjim stažem u Europskom parlamentu, koji se godinama bori za izlazak iz Unije, ali rado bi ponovo, po peti put, ušao u Europski parlament (nikad nije uspio ući u britanski parlament). Sada, samo mjesec i pol nakon što je taj bivši predsjednik UKIP-a osnovao novu stranku nazvanu Brexit Party, po anketi YouGov-a osvaja 37 posto, više nego dvije tradicionalno najsnažnije britanske stranke zajedno. Konzervativna stranka, vladajuća i u ovom i u trenutku raspisivanja i održavanja referenduma, po istoj anketi osvaja samo sedam posto, a oporbena Laburistička stranka 13 posto. Liberalni demokrati, stranka koja je bila i ostala proeuropska (što se baš i ne može reći za laburiste pod vodstvom krajnjeg ljevičara Jeremyja Corbyna), po anketi su na 19 posto.
Farageov veliki uspjeh i na ovim izborima mogao bi stvoriti dodatni pritisak na Konzervativnu stranku, koja je razapeta između struje koja želi što tvrđi Brexit, na tragu Farageovih tvrdih stavova, i struje koja želi izbjeći tvrdi Brexit jer bi to moglo biti pogubno za Britaniju. Kompanija British Steel, drugi najveći proizvođač željeza u Britaniji, bio je jučer prisiljen otići u stečaj, a među problemima zbog koji se kompanija urušila navedena je i “nemogućnost da se odgonetne kakav će trgovinski odnos UK imati sa svojim najvećim tržištem za samo pet mjeseci”. Dakle, i Brexit je razlog za stečaj kompanije o kojoj ovisi 5000 zaposlenih i još 20 tisuća radnih mjesta u povezanim dobavljačima.
Posljednji put kad se Farage, tada kroz UKIP, približio u anketama konzervativcima, tadašnji premijer David Cameron odlučio je raspisati referendum, misleći da time zaustavlja bijeg svojih birača prema Farageu. No, referendum je proizveo rezultat koji ni Cameron ni njegova nasljednica Theresa May nisu željeli, a stranka u skoro tri godine od referenduma nije uspjela isporučiti Brexit. Trenutak formalnog izlaska iz EU dvaput je odgađan jer sporazum o povlačenju, koji je s ostatkom EU ispregovarala premijerka Theresa May, nije prihvatljiv svim konzervativcima i nije prošao u tri pokušaja izglasavanja u parlamentu. Zbog odgode Brexita, britanska vlada morala je, po sili zakona, organizirati izbore za Europski parlament, ali premijerkin plan i dalje je da što prije progura sporazum o povlačenju kroz svoj parlament i da UK što prije izađe, tako da britanski europarlamentarci u novom sazivu EP-a sjede što kraće.
No, premijerka May baš ovaj tjedan doživljava još jedan težak poraz u svojim pokušajima da sklepa većinu u parlamentu za podršku sporazumu o povlačenju. Preksinoć je predložila novu ideju - da parlament prihvati sporazum u četvrtom glasanju za dva tjedna, a ona će onda dozvoliti da se glasa i o raspisivanju novog referenduma. No, odmah su je potopili i laburisti, s kojima pregovara i koje je nastojala udobrovoljiti podrškom drugom referendumu, a i u njezinoj Konzervativnoj stranci broj zastupnika koji joj se protive odmah se udvostručio. Dosad su njezini stranački protivnici možda i imali plan da pričekaju da njezin sporazum i četvrti put padne u parlamentu pa da je onda prisile na ostavku, no sada žele ubrzati tu ostavku: žele da premijerka May ode što je prije moguće. Britanski mediji jučer su javljali da je u tijeku još jedan pokušaj puča u premijerkinom kabinetu, odnosno vladi. Teško je, međutim, više izbrojati koji je to točno po redu pokušaj svrgavanja premijerke May.
Optužen za tajne donacije
Farage likuje. Jučer je poručio da će njegov uspjeh posmicati i Theresu May i Jeremyja Corbyna s političkih pozicija.
– Ako ostvarimo veliku pobjedu, ubit ćemo sve primisli o drugom referendumu, a i riješit ćemo se gospođe May nevjerojatno brzo. Mogli bismo čak vidjeti i Corbynov kraj – rekao je Nigel Farage.
Njegovu kampanju prate optužbe da je primio novac koji nije transparentno prikazao nadležnim tijelima. Novinari televizije Channel 4 tvrde da je Faragea s oko pola milijuna funti tajno potpomogao milijunaš Arron Banks, koji je izdašno financirao i referendumsku kampanju za izlazak iz EU, a neki su ga mediji povezivali sa skrivenim uplitanjem Rusije u demokratske procese na zapadu. I Banks i Farage, međutim, sve demantiraju.
Iako Britanci i Nizozemci glasaju danas, rezultati njihova izjašnjavanja bit će objavljeni tek u nedjelju iza 23 sata, nakon što završe i izbori za Europski parlament u svim drugim državama članicama. Nizozemci tradicionalno glasaju na svojim nacionalnim izborima srijedom, a na europskim četvrtkom. Iznenađenje u Nizozemskoj mogao bi biti Thierry Baudet, 36-godišnji populist koji je osnovao stranku Forum za demokraciju prije samo dvije godine, da bi je nedavno, u ožujku, uveo u gornji dom nizozemskog parlamenta kao najsnažniju stranku. Baudet otima birače dosad najpoznatijem nizozemskom euroskeptiku i islamofobu Geertu Wildersu. Prema anketama, stranka VVD premijera Marka Ruttea vodi, ali Baudet je drugi i približava se Rutteu, koji Baudetove ideje o “Nexitu”, nizozemskoj verziji Brexita, naziva opasnima i kaže da se neuspjeh takvih ideja može vidjeti na primjeru kaotičnog Brexita. Stranka PvdA, iz koje dolazi Frans Timmermans, “spitzenkandidat” europskih socijalista i demokrata za novog predsjednika Europske komisije, po anketama je na oko sedam posto podrške birača, što u projekciji zastupničkih mjesta znači dva od ukupno 26 nizozemskih zastupnika u EP-u.
ajd da i to jednom završi, izbori koji će eu usmjeriti u iduće desetljeće, jer ovo što je sadašnja ekipa napravila je pogrešno i za tuđe, ne eu, interese. čim više oštrijih krajnjih stranaka, to će dvije najveće natjerati na normalu i zaštitu eu interesa. i najbitnije, rezanje eu birokracije.