Nakon guvernera Željka Rohatinskog, koji je nedavno izjavio da HNB očekuje pad BDP-a u 2010. godini 1,5 posto, i Svjetska je banka smanjila očekivanje rasta bruto domaćeg proizvoda sa 0 na minus 1 posto. Sve veće banke u Hrvatskoj i poznatiji ekonomski analitičari već su objavili da će BDP u 2010. pasti između 1 i 2 posto. Jedino Vlada RH još nije korigirala optimistična očekivanja iz 2009. da će BDP ove godine rasti 0,5 posto, na temelju čega je donesen državni proračun.
Prvi rebalans proračuna koji će u obzir uzeti realna očekivanja gospodarskih kretanja, očekuje se, Vlada će donijeti tek u rujnu. Hrvatska će se, prema predviđanjima Svjetske banke, oporaviti sporije od EU10, zemalja koje su posljednje ušle u EU.
Smanjeno povjerenje
– Sporiji rast u Hrvatskoj nego u najuspješnijim državama skupine EU10 upozorava na manjak povjerenja investitora u oporavak. To dodatno naglašava potrebu za bržom i odlučnom provedbom programa gospodarskog oporavka Vlade RH koji predstavlja čvrst temelj za nastavak oporavka. To će zahtijevati strukturne promjene u javnim financijama, socijalnoj skrbi, obrazovanju, području inovacija te poslovnoj klimi – kazala je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke u regiji Europe i središnje Azije, za predstavljanja redovitoga ekonomskog izvješća jučer u Zagrebu.
Ekonomist Ljubo Jurčić među prvima je iznio crne prognoze da će BDP ove godine pasti između 1,5 i 2 posto.
– BDP će pasti 2 posto godišnje. Vlada žonglira, nema osjećaja, a svi su još sredinom prošle godine znali da nas i 2010. čeka pad. Da bi se podignuo BDP, moraju se najmanje šest mjeseci prije poduzeti neke mjere, ponajprije one koje se odnose na dizanje proizvodnje. Ako Vlada ostane na ovoj politici, i dalje ćemo usporeno kliziti, a na kraju 2011. bit ćemo oko nule – kazao je Jurčić.
Iz Svjetske banke očekuju dodatni rast nezaposlenosti na jesen, a do oporavka na tržištu rada moglo bi doći tek 2011. Upozoravaju da je nepovoljna gospodarska situacija u RH lani povećala rad na crno čak 100 posto u odnosu na 2008. godinu.
Rumunjski primjer
– Vidljiv je izrazit zaokret prema sivoj ekonomiji. Sa 75.000 ljudi iz 2008. taj broj se lani povećao na 150.000 – kazala je Madžarević-Šujster. Svjetska banka ocjenjuje Vladin program gospodarskog oporavka dobrim temeljem za održivi oporavak, međutim, upozorava da će se njegova provedba morati ubrzati.
– MMF nije bauk. Rumunjska je kamate koje je plaćala 12 posto 2009. aranžmanom s MMF-om sada spustila na sedam posto. Ulazak MMF-a znači da su Vladine mjere kredibilne. MMF nije nužan uvjet, jer bi uvjeti aranžmana vjerojatno bili vrlo slični programu oporavka, ali bi bili detaljniji i imali bi jasnije datume provedbe – kazala je Madžarević-Šujster.
Šta,ne čujem dobro!