Dvadeset i šest žena sa 63 djece nije uspjelo prošle godine pronaći smještaj u Sigurnoj kući, domu za žrtve obiteljskog nasilja u Međimurskoj županiji. Dom je lani pružio utočište za 38 korisnika, među kojima je bilo 22 djece.
Žrtve se dodatno traumatizira
No, zbog premalo prostora, morali su odbili 15 zamolbi za smještaj koji im je uputio Centar za socijalnu skrb Čakovec, ali i zamolbe iz socijalnih ustanova iz Rijeke, Siska, Krapine, Velike Gorice, Makarske, Belog Manastira... Socijalni radnici prisiljeni su smještati žrtve obiteljskog nasilja, a to su u najvećem broju slučajeva majke s djecom, u stotine kilometara udaljenim gradovima.
– Budući da smještajni kapacitet Sigurne kuće u Čakovcu ne pokriva potrebe Centra za smještajem, zlostavljane osobe zbrinjavaju se u skloništima koja se nalaze u Varaždinu, Zagrebu, Bjelovaru, Rovinju, Vukovaru, Rijeci, Osijeku, Križevcima, Krapini i drugdje. Odvođenje žrtve i njezino zbrinjavanje u kući za zlostavljane izvan županije dodatno traumatizira žrtve nasilja. Moraju mijenjati svoj ustaljeni način života, djeca moraju mijenjati školu koju polaze, obitelji dolaze u sredinu kojoj u manjoj ili većoj mjeri vrijede drugačija pravila života i ponašanja, zbog toga žrtve nasilja ovaj oblik zaštite ponekad doživljavaju kao indirektno kažnjavanje. Bilo bi najprimjerenije udaljiti nasilnika iz obitelji i omogućiti mu stručni tretman oko njegova mijenjanja i liječenja – smatra ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec Alenka Bilić.
Smještaj u skloništu zatražila je i majka dvoje djece koju je u subotu u Piškorovcu metalnom šipkom napao nevjenčani suprug, koji je ozlijedio nju i 20 dana staru bebu koju je držala u rukama. Nazvali smo nekoliko skloništa za žrtve nasilja diljem Hrvatske i u svakom su rekli isti – mjesta nikad dovoljno.
>> VIDEO Beba koju je otac izudarao šipkom je stabilno, u bolnici će provesti još nekoliko dana
– Nekad u jednom danu imate tri ili četiri upita, a nekad prođe nekoliko dana da se nitko ne javi – kaže Irena Mađarić, ravnateljica skloništa u Varaždinu, koja ističe da je ponekad za žrtve nasilja bolje da se smjeste što dalje od obiteljske kuće i nasilnika, ovisno o procjeni Centra i policije.
Sigurne kuće se nalaze na tajnim lokacijama, no u manjim sredinama zna se dogoditi da nasilnik dozna adresu, pa žrtvu treba ponovno preseliti. Situaciju je zakomplicirala i pandemija jer su skloništa morala osigurati uvjete za karantenu. Osim toga, i žrtvama je otežano traženje pomoći u vrijeme kad su zatvorene kod kuće. Prošle godine broj slučajeva nasilničkog ponašanja je porastao u odnosu na 2019., a jedan od razloga je i pandemija.
Ne provodi se zaštita djece
Prema podacima MUP-a, broj kaznenih djela na štetu djece i članova obitelji lani je porastao za 15 posto, najviše u Ličko-senjskoj (119 posto), Karlovačkoj (91 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (70 posto). Najveći porast od čak 236 posto je u kaznenim djelima silovanja (s 25 na 84). Broj nanošenja tjelesne ozljede porastao je za gotovo 50 posto, s 558 na 836. Za 80 posto povećan je broj kaznenih djela neprovođenja odluka za zaštitu dobrobiti djece, sa 72 na 130.
HDz utvrde :-)