Talijani danas biraju novi parlament, a sve ankete predviđale su da će desničarske stranke preuzeti vlast i da će Italija dobiti prvu premijerku u povijesti. Oko 51,5 milijuna talijanskih državljana ima pravo glasa na parlamentarnim izborima, a biračka mjesta otvorena su od 7 do 23 sata. Prvi preliminarni rezultati bit će objavljeni noćas.
Postfašistička Braća Italije
Očekuje se da će desničarski savez predvođen 45-godišnjom Giorgiom Meloni i njezinom nacionalističkom strankom Braća Italije pobijediti i možda čak osvojiti apsolutnu većinu. Desničarska koalicija, koja uključuje postfašiste Braću Italije, protuimigrantsku Ligu Mattea Salvinija i konzervativnu stranku Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija, po posljednjim anketama trebala je dobiti oko 46 posto glasova. Stranka Giorgie Meloni, koju se smatra kritičnom prema Europskoj uniji, nacionalističkom, a ponekad čak i rasističkom, dominira savezom.
Talijanski izborni sustav mješavina je izravne i proporcionalne zastupljenosti, što može koristiti jakim savezima. Jedna trećina od 200 senatora i 400 članova Zastupničkog doma izravno se bira u izbornim jedinicama. Preostale dvije trećine mjesta dodjeljuju se na temelju rezultata stranaka u cijeloj zemlji. Budući da su se desničari uspjeli dogovoriti oko zajedničkih kandidata u izbornim jedinicama, dok su njihovi vrlo podijeljeni protivnici s ljevice predlagali svaki svoje ljude, analitičari predviđaju da bi desni savez oko Meloni mogao osvojiti i do 90 posto izravnih mandata. Čak i u slučaju proporcionalne zastupljenosti s potporom manjom od 50 posto, desnici bi to bilo dovoljno za apsolutnu većinu u parlamentu.
Meloni bi tako postala prva premijerka u povijesti Italije i vodila bi prvu krajnje desnu poslijeratnu talijansku vladu.
”Ja sam Giorgia, žena, majka,Talijanka, kršćanka”, izjavila je nedavno Meloni i preplavila internet te doživjela i glazbene obrade. Talijane je vabila motom “Bog, domovina i obitelj”, otimajući potporu nekoć popularnom Salviniju, koji je po analitičarima zapečatio svoju političku sudbinu neuspjelim pokušajem uzurpacije vlasti 2019.
Očekivalo se da će Braća Italije Giorgie Meloni skupiti više glasova nego Salvinijeva Liga i Berlusconijeva Forza Italia zajedno. Na izborima 2018. Braća Italije dobila su nešto više od četiri posto glasova, a sada u anketama dobivaju 24 posto unatoč tome što politički potječu od Talijanskog socijalnog pokreta (MSI), koji su osnovale pristaše fašističkog diktatora Benita Mussolinija nakon Drugog svjetskog rata.
Uoči izbora, suparnici s ljevice i centra usredotočili su se na međusobno napadanje umjesto na formiranje zajedničke oporbe protiv desničarskih stranaka, što će, kako se očekuje, dovesti do povijesno najniže izlaznosti na izbore. Ljevici, predvođenoj Demokratskom strankom (PD), ankete su u prosjeku davale 28,5 posto glasova, a populističkom Pokretu pet zvijezda (M5S) 13 posto.
Čelnik Demokratske stranke Enrico Letta praktički je već u javnim istupima priznao poraz, ali je pozvao neodlučne birače da glasaju za njegovu stranku ili riskiraju premoćnu pobjedu desnice, što će joj omogućiti da mijenja ustav.
Desnica želi poduzeti mjere protiv migracija, smanjiti poreze i ojačati gospodarstvo. Lijevi centar usmjeren je na socijalnu pravdu, zaštitu klime i međunarodnu suradnju. Izbornu kampanju zasjenila je energetska kriza prouzročena ruskim ratom. To je otkrilo razlike na desnici: dok Meloni čvrsto stoji na strani Ukrajine, Putinov prijatelj Salvini sumnja u sankcije protiv Moskve. Neposredno prije izbora Berlusconi je izazvao bijes talijanske javnosti primjedbom da je Putin bio pod pritiskom da napadne Ukrajinu.
Ugrožene reforme
Prijevremeni izbori sazvani su nakon ostavke uspješnog premijera, bivšeg guvernera eurozone Marija Draghija, u srpnju. Bankar Draghi proveo je neke reforme i stabilizirao financije u drugom najzaduženijem gospodarstvu eurozone, nakon Grčke. Draghi se povukao jer su mu tri stranke u koaliciji uskratile potporu nezadovoljne iznosom od 200 milijardi potpora koje je Europska komisija predvidjela za oporavak od krize izazvane pandemijom koronavirusa, pojačane skupim energentima, velikom inflacijom i posljedicama rekordne suše.
Meloni je najavama populističkih ekonomskih mjera zabrinula Bruxelles, strahuju da bi Italija vođena krajnjom desnicom mogla odustati od Draghijeva reformskog smjera i pokrenuti novu krizu u eurozoni.
Napokon netko uz Orbana koji ce EU apsolutizmu reci ne. I mi smo to po nasim tradicijama trebali biti, ali nazalost na celu nam je EU poltron.