Neizvjesnost o početku pregovora između Hrvatske i EU zapravo je odraz neizvjesnosti koja trenutačno vlada u Europskoj uniji. Bruxelles se pojačano bavi sobom i propitkuje svoju budućnost.
Cijela europska organizacija uronila je u krizu iz koje će se teško izvući. Francuzi i Nizozemci odbili su ustav, a referendumi o europskom ustavu odgođeni su na neodređeno vrijeme u mnogim zemljama. U koloplet oko početka pregovora s Hrvatskom upletene su različite zemlje i njihovi još različitiji interesi. U igru je već uvučen čak i Vatikan, što je samo nastavak svojevremenog natezanja iz 1991. i staru matricu da Vatikan "gura" Hrvatsku.
Najviše se za početak pregovora angažiraju srednjoeuropske zemlje kao Austrija, Slovačka ili Mađarska, zemlje za koje Hrvate vežu stoljetne veze. Otežavajuća okolnost za Zagreb u ovom je trenutku duboka kriza u Njemačkoj. To nije samo kriza vlade nego cijelog drustva, i to je loše jer ćemo dugo čekati oporavak. Njemačka je još motor europskog ujedinjenja. Ona je u jeku agresije progurala međunarodno priznanje Hrvatske. Nema sumnje da bi u povoljnijim okolnostima danas bez problema pokrenula i početak pregovora s Europskom unijom.
S druge strane, tu su nesklona Britanija i neke skandinavske zemlje, koje su i inače nesklone svakom političkom produbljenju Unije, pa se opiru i početku pregovora s Hrvatskom. Englezi i Skandinavci ne žele Europu kao usko povezanu političku Uniju koja bi se temeljila na povijesnom i kulturnom zajedništvu.
Draže bi im bilo prošireno zajedničko tržište, koje bi jamčilo slobodan protok ljudi, robe, novca i usluga. Dakle, gospodarska zajednica usmjerena na globalizaciju. Švedska i Danska stoljećima su dominirale Skandinavijom i dijelovima europskog kontinenta. Njihovo pomanjkanje europske svijesti još se više pojačalo nakon istočnog proširenja Unije i čak se pretvorilo u radikalni euroskepticizam, koji se u ovom trenutku lomi preko hrvatskih leđa. Blairova vlada nije samo torpedirala europski proračun nego u ovim mjesecima predsjedanja Unijom nije učinila ništa da se kriza zaustavi.
Da popravi svoj imidž, Britanija bi bila sklona da još za svoga mandata otvori pregovore i s Turskom i s Hrvatskom. Ali ako se uzme u obzir da je neki djelatnik britanske ambasade, i to još iz kriminalnog miljea, podmetnuo bombu, te da je zatim radio BBC, najslušanija postaja u svijetu, cijelog dana ponavljao vijest kako je Zagreb sada "nesiguran grad", teško je povjerovati u neku sklonost.
Politički Zagreb iščekuje objavu dugo najavljivanog bruxelleskog proročanstva. Hoće li odgovor biti pozitivan ili negativan? Nije isključeno da odgovor ispadne u staroj tradiciji delfijske proročice Pitije: I da i ne.
