Najveći rizik za europska gospodarstva u 2017. godini nije SAD; ključne su migracije i utjecaj rezultata skorih izbora u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, istaknuo je Bas Bakker, predstavnik MMF-a za središnju i istočnu Europu, u svom presjeku globalne ekonomije u 2017. godini na konferenciji Euromoney koja se jučer i danas održava u Beču. Kad je posrijedi financijski sektor, ponajprije bankarski, Bakker očekuje da će i ova godina biti prilično izazovna, posebno u naporima smanjenja razine loših kredita. Austrijski ministar financija Hans Jorg Schelling također je upozorio da golem iznos NPL-ova još jako utječe na profitabilnost banaka.
Nema krize banaka, ali imamo krizu profitabilnosti banaka – poentirao je Schelling.
Odgovarajući u sklopu kratkih intervjua s gostujućim ministrima na pitanje kako to da kapitalizirane i likvidne banke u Hrvatskoj ne generiraju rast kredita, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da banke nakon šest godina duge krize u kojoj su iznimno rasli loši krediti imaju niži apetit za rizik, ali da je jednaka situacija i na strani potražnje, no da u 2017. godini očekuje sve više projekata, kao i efekte povlačenja fondova EU i u bankarskom sektoru. To će nas, kaže, dovesti u novi kreditni ciklus. Marić je optimističan i kad su posrijedi očekivanja investitora. – Porezna reforma, porezno rasterećenje i odgovorna porezna politika koja drži kontrolu na rashodnoj strani... sve su to pozitivne stvari za investitore – prokomentirao je, no i priznao da ćemo investicijski rejting morati još malo pričekati. – Ove godine nikako ga ne možemo očekivati, ne možemo biti nerealni. Dvije smo stepenice ispod, neke rezultate ipak treba isporučiti – otvoren je ministar. Imamo rast BDP–a; sve rejting-agencije očekivale su lani rast od jedan do 1,5 posto, ispao je gotovo tri posto. Nitko nije očekivao ni smanjenje javnog duga. Sve su to odlični pokazatelji; no puno je teže ići prema gore nego nadolje – kaže Marić.
>> Zbog dugova države i cestara Marić traži 43 milijarde kuna
novo zaduzivane od sina konzuma (polu sin ili adaptirani) nije nikakva novost dana...konzum ima vise Hrvatskog duga na racun poreznog obaveznika nego stanovnika krojese...hahahahahaha...sada adaptirani sin imocana mora tati pomoci sa novim dugovima krojese da bi spasio konzum...o subvencijama da i ne pricamo..jer porezni obaveznika daje zaradu konzumu zaposlenicima...ola mathe nije fizik^^