Prošli je radni tjedan ministar unutarnjih poslova Davor Božinović započeo u ponedjeljak u Slavonskom Brodu, na svečanom obilježavanju završetka razminiranja Brodsko-posavske županije, a završio u subotu u Zadru, gdje je s radom započeo Stožer za provedbu mjera sigurnosti tijekom turističke sezone.
Između posjeta Slavonskom Brodu i Zadru ministar je bio na Međunarodnom forumu o domovinskoj sigurnosti u Jeruzalemu, na Ministarskoj konferenciji Salzburškog foruma u Bukureštu te u Berlinu, na sastanku s Horstom Seehoferom, saveznim ministrom unutarnjih i domovinskih poslova i graditeljstva SR Njemačke. Seehofer se zalaže za zabranu ulaska u Njemačku podnositeljima zahtjeva za azil koji su već registrirani u nekoj zemlji Europske unije.
Što bi za Hrvatsku značilo da prođe “Seehoferov plan”? Bi li se i tada moglo tvrditi da nećemo biti hot-spot?
U ovom trenutku, a mislim da će tako biti i u doglednoj budućnosti, pitanje migracija središnje je pitanje oko kojeg se prelama i budućnost same EU. Posljedica je to velikog migrantskog vala iz 2015. i 2016. i činjenice da su različite države članice različito reagirale. Ono što potresa dio EU jest promjena u raspoloženju europskih građana koja se reflektira na porast stranaka izrazito antiimigracijskog predznaka. S obzirom na to da migracije nisu i neće prestati, od krucijalne je važnosti za EU, ali i za sve članice, kako se postaviti prema tom izazovu jer scenarij otprije nekoliko godina, kada su se izbjeglice, ponajviše iz Berlina, pozivali da dođu, više se ne može i neće dopustiti. Danas je prevladavajuća filozofija spriječiti ilegalne migracije i držati ih pod kontrolom, što uključuje i potrebu za novim rješenjima na razini Unije. Međutim, i to ide dosta teško, europska migrantska politika u ovom je trenutku prilično ambivalentna. Produbljuju se razlike između država članica, ali i unutar država članica, kao što je slučaj s Njemačkom. Da je situacija vrlo ozbiljna, osobno sam se uvjerio tijekom posjeta Berlinu ministru Seehoferu koji, kao bavarski lider i koalicijski partner, ima čvrstu poziciju kad je posrijedi mogućnost da migranti i dalje u većem broju dolaze u Njemačku. Ta situacija u trenutku dok razgovaramo nije razjašnjena, još ne vidimo rješenje i teško mi je, a nije ni pristojno, komentirati unutarnje prilike druge države i javno govoriti o mogućim scenarijima. Ključni će događaj biti sastanak Europskog vijeća sljedeći tjedan, na kojem će sudjelovati i naš premijer i na kojem će njemačka kancelarka nastojati dobiti podršku za novi pristup, koji će uključivati elemente jačanja Frontexa, dakle zaštite vanjskih granica, demotivirati dolazak migranata kroz pojačanu komunikaciju sa zemljama njihova podrijetla, ali i tranzita, među kojima su i zemlje tzv. zapadnog Balkana. Treći bi se element zasnivao na otprije deklariranom načelu solidarnosti, gdje članice EU dosad nisu pokazale spremnost za dogovor. Govorimo o zajedničkoj europskoj politici azila. Nisam siguran da se u vezi s tim trećim elementom dosad odmaknulo do razine u kojoj bismo mogli govoriti o rješenju prihvatljivom za sve.
Zar mislite da se s Orbanom moguće dogovoriti da pristane na jedinstveno rješenje?
Mađarski predsjednik ima vrlo jasan stav o tome.
Hoće li Hrvatska podržati scenarij Angele Merkel?
Moramo vidjeti kako će on izgledati s obzirom na to da će dijelom proizići i iz zaključaka sa sastanka Merkel – Macron.
Koji su uvjeti na koje Hrvatska nikako neće pristati?
Da bude okupljalište migranata iz kojeg bi druge države uzimale ili vraćale ljude koje su spremni, odnosno nisu spremni integrirati u svoja društva. U svakom slučaju i scenariju, Hrvatska će štiti svoje granice i sprečavati ilegalni ulazak na svoj teritorij. Nećemo se dovesti u poziciju da naša sudbina ovisi o nekom drugom. Mi imamo human pristup, ova vlada je prva koja je počela realizirati plan o premještanju i preseljenju. Neki samoproglašeni “humanisti” koji su tu sjedili prije nas nisu integrirali ni jednog izbjeglicu iako se radi o obvezi koju su oni preuzeli. Mi to radimo planski, sustavno i želimo da to bude održiva politika, što znači da naši stručnjaci odlaze, primjerice, u kampove u Turskoj, obavljaju intervjue i organiziraju dolazak izbjeglica iz Sirije koji se potom integriraju u naše društvo. Ali nećemo pristati da nam ljudi ulaze preko šuma, rijeka i onda zlorabe institut azila, o čemu svjedočimo vrlo često, pa i kad govorimo o nekim, hrvatskoj javnosti poznatim slučajevima.
Mislite na obitelj afganistanske djevojčice Madine Hosseini koju je prošle godine usmrtio vlak na granici Hrvatske i Srbije i zbog čije je smrti policija bila prozivana?
Da. Veći dio njezine obitelji u utorak je uhićen u Sloveniji i vraćeni su natrag u Hrvatsku. Mi smo zbog te tragedije bili pod snažnim pritiskom raznih aktera. Na kraju se dogodilo upravo ono na što smo upozoravali sve vrijeme tvrdeći da Hrvatska nije cilj tih ljudi. Pritisak ili inzistiranje da puštamo ilegalne migrante najkraći je put do toga da Hrvatska postane hot-spot jer će nam ih druge zemlje vratiti. Obitelj Hosseini mogla bi biti vraćena u Srbiju jer je MUP odbio njihov zahtjev za azil. Njihovu žalbu zbog odbijanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu trenutačno rješava sud, a uhićenje u Sloveniji teško im može biti od pomoći.
Migranti su neki dan pokušali ući u Hrvatsku preko prijelaza Maljevac. Koliko Hrvatska može izdržati takvu navalu?
Na primjeru Maljevca vidi se da je Hrvatska policija sposobna za odvraćanje migranata, da ne podliježe pritiscima, da odrađuje svoj posao vrlo profesionalno i da u trenucima koji mogu biti osjetljiviji ima dobru komunikaciju s policijom s one strane granice.
Je li točno da je naša policija na Maljevcu bacala suzavac na migrante?
Sve što hrvatska policija radi, radi u skladu sa zakonom. I koristi sva legalna sredstva kako bi spriječila ilegalan ulazak bilo kome u Hrvatsku. Krijumčarenje ljudi preko granica jedan je od najozbiljnijih sigurnosnih izazova. Sama činjenica da se na tom crnom tržištu počela izjednačavati dobit od krijumčarenja ljudi s dobiti od krijumčarenja droga sve govori. Moramo činiti sve kako bismo znali tko nam dolazi u državu. Nerijetko kod sprečavanja ilegalnih migranata imamo elementarni problem utvrđivanja identiteta, tko su ti ljudi koji nemaju, odnosno ne daju ime i prezime. Pretpostavljam da se velika većina njih želi dokopati boljeg života. Ali ne bi bilo prvi put da se na takvim rutama kriju osobe s druge strane zakona, pa i potencijalni teroristi.
Tvrdite da će naša granica biti potpuno sigurna. Znači li to mogućnost da je čuva i vojska?
U nekim članicama se govori o angažiranju vojske, međutim to su članice schengenske zone koje su, naravno, ne predviđajući ovakvu situaciju, prilično oslabile svoje granične policije. Mi imamo graničnu policiju koja je u ovom dijelu Europe i najbolje obučena i najbolje opremljena i vrlo iskusna s obzirom na to da se radi o dobrom dijelu ljudi koji su prošli Domovinski rat. Ovakva stanja i situacije naša policija rješava bez većih problema. Ali svjesni smo da je migrantsko pitanje toliko kompleksno i da se samo jačanjem graničnih policija svih zemlja jugoistočne Europe možemo dugoročno nositi s ovim izazovom. To je zaključak mojih razgovora s ministrima unutarnjih poslova Makedonije, Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine u vezi s južnom rutom. Ako se svi maksimalno angažiraju na sprečavanju ilegalnih migracija, taj bi problem do hrvatskih granica trebao biti bitno manji.
A ako se taj angažman ne dogodi?
Onda imamo situaciju kakvu imamo sada. Mislim da je s njima trebalo i prije razgovarati, ali poznata je činjenica da neke prethodne vlade sa susjedima po tom pitanju nisu ni komunicirale niti su bile na sastancima Vijeća EU na kojima se o ovim pitanjima raspravljalo. Ali to je sada prošlost.
U međuvremenu je Srbija ukinula vizni režim s nizom zemlja na tzv. schengenskoj crnoj listi.
To je problem kojeg je Bruxelles posto svjestan. Odgovorna vizna politika sigurno je nešto po čemu će se ocjenjivati i procjenjivati mogućnost napretka pojedinih država na europskom putu.
Sve se češće spominje izgradnja Centar za migrante u Europi, ali izvan EU. Je li Hrvatska uključena u plan izgradnje? Hoće li centar biti u Albaniji?
U optjecaju je dosta ideja. Mi smo uspjeli sve u Europi, pa i izvan nje, upozoriti na to što su hrvatske pozicije, što možemo, a što nećemo podržati. Migracijama se najbolje može upravljati u zemljama podrijetla migranata, i to na više načina – od ekonomske pomoći do financijske i operativne pomoći u organizaciji centara. Kad je posrijedi jugoistočna Europa, pa i Albanija, najvažnije je ojačati njihove kapacitete koji će se nositi s problemom, uključujući angažman Frontexa, s kojim smo dogovorili angažiranje jednog njihova zrakoplova koji bi nam davao sliku migrantskih kretanja na ruti koja iz Crne Gore i BiH ide prema Hrvatskoj.
Hoće li se migrantski val pojačati?
Teško je govoriti o procjenama kad dosta toga ovisi o provedbi dogovora između EU i Turske. Ne mogu potvrditi, ali ni odbaciti da će se val pojačati. Mi se pripremamo za sve moguće scenarije, radimo na projektima za povlačenje europskih sredstava, za razliku od prethodnika. Činjenica je da je Hrvatskoj u ovom proračunskom razdoblju, osim sredstava za Schengen, bilo na raspolaganju 85 milijuna eura za migracije i unutarnju sigurnost. Do našeg dolaska nije bio pripremljen ni jedan projekt, što znači da smo, sukladno tome, povukli nula eura. Sad imamo spremne projekte i obećanje Europske komisije da ćemo, ako utrošimo ta sredstva – a hoćemo – dobiti dodatnih 10,4 milijuna eura za zaštitu naše granice. To pokazuje da oni koji su u MUP-u odustali od Uprave za europske poslove, i to zato što smo ušli u EU, nisu baš razumjeli ulogu Hrvatske kao članice Europske unije.
Svojedobno je bilo govora da će se granična policija izdvojiti u zasebnu upravu?
U razgovoru s Komisijom takav smo scenarij otklonili objasnivši im da u tom slučaju ne bismo mogli preraspoređivati druge rodove policije na granicu. Graničnu policiju jačamo, i jedan je zamjenik glavnog ravnatelja policije iz granične policije, a nije slučajno ni to što je na moj prijedlog Nikola Milina imenovan glavnim ravnateljem policije. Riječ je o čovjeku s domaćim i međunarodnim iskustvom rada na granici, što je upravo u ovom trenutku najbolje rješenje za tu poziciju.
Je li točno da zamjenik glavnog ravnatelja Dražen Vitez odlazi u mirovinu i da će ga na tom mjestu zamijeniti sadašnji načelnik PU karlovačke Josip Ćelić?
Vitez je jedan od najiskusnijih policajaca koji je prošao sve, od specijalca do zamjenika. S njim i dalje računam, kao što računam i s Ćelićem, koji sigurno zaslužuje neko od vodećih mjesta u sustavu policije.
Hoće li se povećavati plaće policajcima?
Opremili smo cijelu policiju osnovnom opremom, ove ćemo godine potpuno opremiti interventnu, uložili smo i u opremu specijalne, podigli smo plaće 7600 policajaca sa srednjom spremom, a 1. kolovoza vraćamo nepravedno umanjene plaće za ljude s višom i visokom spremom. U intenzivnim smo razgovorima s ministrom financija Zdravkom Marićem kako bismo našli rješenje za daljnje poboljšanje statusa hrvatske policije, u okvirima mogućeg. Ti razgovori idu u dobrom smjeru.
U kojem smjeru idu razgovori s predsjednicom, koja u posljednje vrijeme često kritizira Vladu?
Nadam se u dobrom smjeru.
Hoće li kritike biti preprekom HDZ-u da je podrži ako se odluči ići po još jedan mandat?
Nakon što predsjednica odluči želi li se kandidirati za novi mandat, i to uz podršku HDZ-a, siguran sam da će sve doći na svoje mjesto.
U nedavno objavljenom istraživanju navodi se da Hrvati odlaze u inozemstvo radi boljeg standarda, ali i zbog svjetonazora i moralnih vrijednosti. Kako to komentirate?
Da, mislim da se svi trebamo zapitati zašto mladi ljudi odlaze u zemlje u kojima u javnom prostoru ne dominiraju teme iz prošlosti, praćene raznim regresivnim političkim tendencijama, već posvemašnja okrenutost budućnosti i modernizmu. Plenkovićeva Vlada, iako suočena s brojnim izazovima, ne odustaje od smjera uključivosti i umjerenosti, svjesna da se samo tako može graditi društvo u kojem će se svatko osjećati ugodno i neće razmišljati o odlasku zbog svjetonazorskih pitanja.
Premijer je nedavno smijenio političkog i međunarodnog tajnika HDZ-a Davora Ivu Stiera i Miru Kovača, kojeg ste vi “naslijedili” na stranačkoj funkciji. Što tzv. desna struja u stranci najviše zamjera premijeru? Kakvi su odnosi u HDZ-u?
O razrješenju je na prijedlog glavnog tajnika stranke odlučilo Predsjedništvo HDZ-a, bez ijednog glasa protiv. Toliko o strujama i “zamjerkama“ predsjedniku.
Hrvatska se treba držati zajedno sa Višegradskom grupom .